STOKHOLM - Iako su dani slave Grete Garbo i Ingmara Bergmana daleko iza nas, nordijski filmovi i televizijske serije, ali i umjetnički i dokumentrani programi, uživaju sve veću popularnost u svijetu.
Švedski dokumentarni film "U potrazi za Šugar menom" osvojio je Oskara za najbolji dokumentarac. Dva ševdska inženjera zvuka takođe su nagrađena Oskarom, a filmovi iz Norveške i Danske bili su nominovani za tu prestižnu nagradu u konkurenciji za najbolje strano ostvarenje.
A u Holivudu se već govori o "nordijskom trendu".
Nordijske zemlje su u prošlosti uglavnom bile asocirane sa umjetničkim, intelektualnim filmovima.
"U potrazi za Šugar menom", priča o dvojici fanova koji pokušavaju da pronađu muzičara za kog svi misle da je mrtav, dobro se uklapa u tu predstavu.
"U Švedskoj smo imali Ingmara Bergmana, ali i druge koji su Švedskoj dali izvjesnu auru, poput Grete Garbo i Ingrid Bergman", kaže Ana Serner, predsjednica švedskog Filmskog instituta.
"U Danskoj, imate Larsa fon Trira koji je jedan od vodećih svjetskih reditelja. Finska ima Akija Kaurismakija", dodala je ona.
Ipak, trenutna popularnost nordijskog filma više duguje mračnoj strani kulture ovih zemalja.
Tu spadaju krimi romani čiji su autori Norvežanin Jo Nesbo i Šveđanin Hening Mankel, kao i blokbaster trilogija "Milenijum" Stiga Lašona, koja je adaptirana u holivudski film "Muškarci koji mrze žene" Dejvida Finčera, sa Danijelom Krejgom i Runi Marom u naslovnim ulogama.
"Ovaj film je bio od velikog uticaja. Ljudi su počeli da skreću pogled na nas i od tada vlada veliko interesovanje za švedski film", kazala je Serner, dodajući da je prodor filma sa ovih prostora u svijetu rezultat ogromnog uspjeha krimi romana nordijskih pisaca.
Zločin i horor su neuobičajene specijalnosti za nacije u kojima vlada blagostanje, u kojima je kriminalitet na relativno niskom nivou i u kojima se djeci poklanja možda najviše pažnje u svijetu.
Ono što inspiriše i fascinira je kontarst između svjetlosti i tame, objašnjava Peter Albek Jensen, vlasnik filmske kompanije Zentropa.
"Mi ovdje veći dio godine živimo u mraku, pa smo po prirodi stvari mračnog mentaliteta", naveo je Albek Jensen koji je sa Larsom Fon Trirom sarađivao na snimanju "Melanholije" (2011) i "Dogvila" (2003).
"Mi smo te ekstremno bogate i razmažene nacije koje vole da budu zlovoljne. To djeluje egzotično", dodao je on.
S obzirom na ograničeno domaće tržište, nordijske filmadžije su prinuđene da se prilagode široj publici kako bi njihovi filmovi bili isplativi.
"Ostvarujemo 90 odsto prihoda van zemlje, a dobrim dijelom se finansiramo iz inostranstva. Prinuđeni smo da budemo međunarodni jer nemamo dovoljno novca. Možda je to naša prednost", kazao je Jensen.
Danska TV serija "Zločin" (Forbrydelsen, The Killing na engleskom) privukla je milione gledalaca u zemljama kao što je Velika Britanija. Na osnovu nje je snimljena i američka verzija.
Nordijski reditelji su, takođe, sve prisutniji i uticajniji na svjetskoj sceni.
Film "Luda vožnja" sa Rajanom Goslingom, režirao je Danac Nikolas Vinding Refn, dok je Norvežaninu Mortenu Tildumu, autoru "Lovca na glave", adaptacije istoimenog Nesboovog romana, povjerena režija filma "The Imitation Game" o engleskom matematičkom geniju Alanu Turingu.
Popularnost nije zaobišla ni glumačke talente iz ovog regiona. Šveđanin Aleksander Skarsgard, jedan od junaka vampirske TV serije "Prava krv", Danac Mads Mikelsen, nedavni Bond negativac i Šveđanka Numi Rapas, koja je glumila u "Šerlok Holmsu", su trenutno među najtraženijim glumcima u svijetu.