Turske sapunice imaju primat nad svim ostalim serijalima koji se prikazuju na regionalnim TV stanicama, a zanimljivo je da njih često bh. građani i krišom gledaju.
"1001 noć", "Gumuš", "Bilo jednom u Turskoj"… samo su neke od turskih sapunica koje se prikazuju ili će biti prikazivane na programima naših TV operatera. Omamljenost latinoameričkim telenovelama polako blijedi, a vođstvo preuzimaju sapunice iz Turske.
Tome u prilog ide i činjenica da je serija "1001 noć" oborila rekorde gledanosti i ubjedljivo vodi u odnosu na sve strane serije.
Na sva zvona najavljivana je ova serija. Pričalo se da je to izvrsna porodična serija kojoj jednostavno nećete moći odoljeti.
Prema riječima sociologa Ivana Šijakovića, razlog uspjeha turskih sapunica je kreativne, kulturološke, pa i političke prirode.
Za razliku od prenaglašene glume i stupidnih zapleta meksičkih i brazilskih inačica, turske su ponudile mnogo kvalitetnije zaplete, prirodniju glumu, raskošne interijere, atraktivne eksterijere, birane glumce modernog izgleda, od kojih stvaraju zvijezde zapadnjačkog stila.
"Posljedica toga što su turske serije preuzele prostor onoga što su imale latinoameričke je taj što se na našim prostorima bolje razumije tradicija i škola turskih sapunica, pa su bliže, u nekom smislu, i samim tim izazvale su i više interesovanja kod naših ljudi jer je manje stvari u tim serijama nepoznato", ističe Šijaković.
Serija "1001 noć" prati ljubavnu priča koja vas ne ostavlja ravnodušnim, a koja donosi jedan potpuno drugačiji raskošni ambijent događanja. Glavna junakinja, prelijepa Šeherzada (koju igra Bergüzar Korel) je talentovana arhitektica, zaposlena u velikoj građevinskoj kompaniji čiji su vlasnici Kerem (Tardu Flordun) i Onur (Halit Ergenç). Oba su uspješni i poznati biznismeni, ali i zaljubljeni u istu ženu - Šeherzadu.
Ta činjenica će narušiti prijateljstvo i unijeti dosta tenzija u njihov odnos. Ali Šeherzadu muče mnogo veći problemi. Njen sin jedinac boluje od izuzetno teške bolesti, leukemije, i da bi preživio potrebna mu je hitna operacija koja iziskuje mnogo novca. Ona očajnički pokušava da obezbijedi sredstva i jedino je Onur spreman da pozajmi novac. I to pod jednim uslovom - da provede sa njim jednu noć. Ovdje kreće zaplet koji ćemo "raspretljavati" narednih godinu dana kroz 45-minutne epizode koje ostavljaju bez daha svakog pojedinca.
O "zaluđenosti" naroda ovom serijom govori i podatak da je program na kojem se emituju najgledaniji u tom terminu kao i činjenica da pojedine turističke agencije u BiH nude aranžmane u kojima je moguće organizovati obilazak lokacija gdje je snimana serija u Istanbulu.
U agenciji "Sol azur" su potvrdli da imaju sedmične ture za Istanbul i da je u skopu tih tura moguće organizovati fakultativne izlete na lokacije gdje je snimana serija "1001 noć". Međutim, oni ističu da do sada nisu imali ovakvih zahtjeva.
Ni u drugim agencijama koje smo kontaktirali nisu mogli da potvrde da je interesovanje za Istanbul poraslo s pojavljivanjem ove serije. Međutim, sve agencije se nadaju da će se po ukidanju viza upravo to desiti.
"I sada vam do Turske ne treba viza, ali u slučaju da idete avionom što je znatno skuplje od prevoza autobusom", rekla je radnica u agenciji "Bobar turs" iz Bijeljini.
Ona dodaje da je moguće da se građani počnu više interesovati za Istanbul čim budu ukinute vize i da će njihova agencija tada imati bogatu ponudu za Tursku.
Međutim, zaluđenost ovim serijama kod pojedinaca izazava "zgražavanje", kako na narod, tako i na društvo u kojem živimo.
Lingvista Milorad Telebak kaže kako nije bitno o kojim se serijama radi, te da su sve one bile "bum" u svoje vrijeme. On ističe kako je svjestan da se one gledaju i kako ga to puno iritira i da ne vidi čemu to sve vodi.
"Mogu samo da zaključim da narodu kojem je stalo samo do serija nema spasa", kaže Telebak.
Nasuprot njemu, veliki broj ljudi u BiH gleda ove serije i kažu da im one ispunjavaju vrijeme iz dana u dan.
"Dešava mi se da propustim epizodu, ili da je ne stignem odgledati zbog djece, ali zato naveče sjednem za računar i odgledam pet epizoda unaprijed", ispričala nam je kroz smijeh jedna Banjalučanka, koja je željela da ostane anonimna.
Većina žena koje smo pitali da li gledaju seriju odgovarale su pod uslovom da njihovo ime ne spominjemo. Jednu smo pitali zašto je to baš tako.
"Ja obožavam serije, ali se moj muž ježi na njih, pa ih obično gledam kada on nije u kući", rekla je jedna od njih.
Građane smo pitali i šta ih toliko privlači u ovim serijama, a većina ih se složila da su dosta ljepše glumice i glumci nego u latinoameričkim serijama i da je gluma nekako spontanija, prizori grada prelijepi i sama priča bolja.
Da turske sapunice ne "prožimaju" samo narod sa naših prostora govori i podatak da su u posljednjih pet godina one osvojile gledaoce u 36 zemalja, a u arapskim su zemljama najgledanije u istoriji.
Zbog sapunica koje su ipak više od sapunica, turski turizam bilježi spektakularan bum na arapskom tržištu, pa "Turkish Airlines" uvodi nove linije povezivanja s arapskim prijestonicama, a portparoli su mu zvijezde sapunica.
Vila u kojoj je snimana jedna od turskih sapunica pod imenom "Svjetlo" pretvorena je u muzej, a ulaznica košta 60 dolara, četiri puta više od ulaznice za istorijski istanbulski muzej "Topkapi".
Drastično je porastao i interes zapadnih filmskih i TV kompanija za snimanja u Turskoj.
Izgleda da se turskim producentima sapunica uspjeh oteo vlastitoj kontroli. Zemlja novih medija, kako neki nazivaju Tursku, trenutno je, prema podacima "ComScorea", kompanije za marketinško istraživanje internetskog tržišta, treća u svijetu po korištenju Facebooka (od 75 miliona stanovnika koristi ga 26,5 miliona), dok Turci, poslije Amerikanaca i Kanađana, provode najviše vremena na Internetu (30 sati mjesečno), više od evropskog prosjeka. Nije čudo što je u takvom okruženju i televizijska industrija dobila nova krila.
Vratićemo se senzaciji "1001 noć". Mnoge turske serije se temelje na ozbiljnim književnim predlošcima, kao na primjer serija "1001 noć" na jednoj od najljepših arapskih priča.
I u turskim sapunicama je sve više preljubnika, otmičara i mafijaša, ali razlika je u tome što su to ovaj put domaći. I u njima ima preljuba i incestuoznih veza, ali s turskim premazom.
Socijalni koncepti tradicionalno autoritarnih glava porodica, ugovorenih brakova i dominantnih svekrva tipični su dramski elementi turskih serija, ali u njima su istovremeno glavne junakinje uspješne, emancipovane žene poput arhitektice Šeherzade ili modne kreatorke Nor u istoimenoj seriji.
Samim tim su turske sapunice spojile Istok i Zapad, donoseći radikalno konzervativnom arapskom gledaocu do juče nezamislivo: dnevnu porciju ljubavne predigre, seks prije braka, žene bez marama, muževe koji tretiraju žene kao sebi ravnopravne, preljub, čašu vina na porodičnom ručku.
Koliko će narod biti zaluđen ovim serijama ostaje nam da vidimo. A jedino što trenutno možemo da konstatujemo je činjenica da u 20 časova sve "domaćice", kako stare, tako i mlade, sjede ispred TV ekrana.
Goran Bregović
Svjetski popularan muzičar Goran Bregović navodno je trebalo da se pojavi u jednoj od epizode turske hit serije "1001 noć". Međutim, do njegove fizičke pojave na snimanju serije o Šeherzadi nije došlo, ali se zato Bregović pominje u jednoj sceni.
Ime poznatog kantautora i bivšeg vođe "Bijelog dugmeta" pominje se u 33. epizodi turske sapunice, tačnije, govori se o njegovom nastupu u Istanbulu.
U pomenutoj sceni, Benu poziva Kerema da idu na koncert Gorana Bregovića, uz napomenu da će ići sa sestrom ako nije zagrijan. Međutim, Kerem joj odgovara da Bregin dolazak u grad nema namjeru da propusti.
Emina Jahović
Serija "Polje lala" doživjela je svoj bum na turskom tržištu, a glavnu ulogu u njoj igra pjevačica Emina Jahović.
"Dešava mi se već duže vreme da me ljudi prepoznaju na ulici, sada sam veća zvezda od svog muža ovde, što utiče i na naše odnose. Ipak, ljubav pobeđuje sve", ispričala je Jahovićeva.
Serija će biti još popularnija pošto je planiran proboj na tržište Austrije, u kojoj se nalazi veliki broj turskih državljana, pa tamo očekuju veću gledanost. Naravno, očekujemo da ova serija dođe i u BiH.