Zdravko Fuček je režiser filmova koje prvenstveno radi za produkciju Dokumentarnog programa Hrvatske televizije. Osim što je režirao, napisao je i scenario za dokumentarni film "Sjaji Marija Zvijezda", koji je premijerno prikazan početkom marta u Muzeju "Mimara" u Zagrebu, u cilju obilježavanja 140. godina trapističke opatije Marije Zvijezde u Banjaluci.
Nedavno je film prikazan i u Banjaluci, gdje je primljen s velikim oduševljenjem.
U intervjuu za "Nezavisne" govori o radu na dokumentarnim projektima u vezi s Bosnom i Hercegovinom i o tome šta ga veže za Trapiste.
NN: Zašto ste se odlučili da snimite dokumentarni film o Trapistima?
FUČEK: Trapistički red i sve u vezi s njim je dosta intrigantno i zbog toga sam odlučio da snimim film o njima. Kada sam sam se raspitao o njegovoj istoriji i prelistao knjige o Trapistima, predložio sam svojoj kući, HRT-u, da snimimo film o trapističkom redu i njihovom uticaju na banjalučku regiju. Svakoga ko "pročeprka" po knjigama i istorijskim dokumentima naprosto mora fascinirati to što su Trapisti uspjeli napraviti kada su bili u punom zamahu, kada je bilo preko 200 redovnika. U ovaj kraj su donijeli kulturu obrađivanja ogromnih površina zemlje, mnogo toga su izgradili, a gradeći svoje objekte učili su ljude zanatima. Na taj način su dali kruh u ruke stanovnicima ovih krajeva.
NN: U filmu "Sjaji Marija Zvijezda" koristili ste isječke iz dokumentarnog filma o Trapistima koji je snimljen 1939. godine. Kako biste uporedili Trapiste nekad i sad?
FUČEK: Trapiste ranije i ove danas sam nastojao povezati u jednu cjelinu. Ako bi se našla poveznica, to bi bilo ono što je rekao pater Zvonko Topić, da "Marija Zvijezda" sigurno neće biti ono što je bila, ali da ne treba gubiti nadu da će ovaj samostan, koji danas izgleda tako kako izgleda, i da su samo njih dvojica tamo i dalje opstati. "Marija Zvijezda" neće dostići nekadašnji sjaj, ali će postići neku svoju ulogu koju može realno postići u današnje vrijeme. Tu se radi o povratu imovine i o dolasku novi ljudi u trapistički red.
NN: Kada se spomenu Trapisti, većini ljudi prvo na pamet padne sir. Međutim, oni su se bavili i mnogim drugim djelatnostima. Zbog čega je sir tako specifičan?
FUČEK: Točno ste to primjetili za sir, ali kada bi ljudi znali malo više o trapističkom redu i njihovom radu, znali bi da je proizvodnja sira samo jedan segment njihovog rada, tako da je čak i malo ponižavajuće njihov rad vezati samo za sir. Ono najintrigantnije što se veže za Trapiste je žarulja, koja je u ovom dijelu Evrope zasvijetlila upravo u trapističkom samostanu. Mnogi su se začudili kada su čuli da je prva žarulja zasvijetlila upravo u ovdje, u Banjaluci.
NN: Istražujući banjalučke Trapiste, šta biste izdvojili kao najvažniju njihovu djelatnost, čime su oni sve zadužili ovu regiju?
FUČEK: Trapisti su, pored duhovnih i obrazovnih djelatnosti, u ovaj kraj donijeli i praktične djelatnosti koje su pomogle svima; na primjer: splav, most, žarulju. To je stvarno nešto posebno. Osvrnuo bih se na jednu rečenicu koju je rekao Bratislav Teinović, kustos Muzeja RS, a to je da je povijest Trapista dio zajedničke baštine Banjaluke i banjalučkog kraja. Ja ne bih ništa izdvajao iz njihove djelatnosti, ali bih napomenuo na njihovu silnu volju i predanost onome što su radili. I u filmu smo mogli prikazati samo djelić njihove prebogate istorije, a svi oni koji su zainteresovani za ovaj red moraju dublje istraživati. U dublje detalje analize stvarno ne bih ulazio, to bih prepustio istoričarima i drugim stručnjacima.
NN: Ovo Vam je četvrti dokumentarni film koji obrađuje bh. temu. Pored "Sjaji Marija Zvijezda" snimili ste filmove: "Vinko Puljić - kardinal iz Sarajeva", "Franjo Komarica - glas za čovjeka" i "Napredak", film o 100 godina Hrvatskog kulturnog društva. Odakle ta inspiracija u BiH i šta novo snimate?
FUČEK: Trenutno se bavim nečim sasvim drugačijim jer se volim baviti različitim tematikama. Što se tiče BiH, ja sam ovdje zavolio ljude i mislim da su oni zavoljeli mene. Da vam iskreno kažem, ako dva-tri puta godišnje ne dođem u ovu zemlju, smatram da mi to i nije neka godina. BiH je područje gdje teme izviru kao iz gejzira, ovdje čovjek treba živjeti nekoliko života da bi barem desetinu tema obradio. Pitanje je mnogih drugih objektivnih okolnosti koje mi ljudi stvaramo, a to su prepreke na putu realizacije tih tema. Sada bih "iz rukava" mogao istresti pedesetak tema, a morate znati da ja ne živim u BiH.
Biografija
Zdravko Fuček je rođen 1961. godine u Zagrebu, gdje je završio Fakultet političkih nauka. Radio je kao novinar na radiju, a pisao je i za nekoliko hrvatskih dnevnih listova. Od 1999. godine je zaposlen u Dokumentarnom programu Hrvatske televizije i dosad je snimio četrdesetak dokumentarnih filmova različitih tematika. Više puta je dobio stručne nagrade za svoj rad, a neki njegovi filmovi nagrađeni su i na festivalima.