MOKRA GORA - Američki reditelj Ben Zejtlin, čiji je film "Zvijeri južnih divljina" uvršten u programu "Savremene tedencije" šestog "Kustendorfa", stigao je danas u Drvengrad.
Zejtlin je trebalo još juče da doputuje, ali je njegov let iz SAD odložen, a danas je kasnio nekoliko sati zbog vremenskih neprilika. Ipak je u kasnim popodnevnim časovima sletio helikopterom u Drvengrad, neposredno prije početka projekcije njegovog filma.
Dočekali su ga osnivač festivala Emir Kusturica i mnogobrojni novinari.
Nakon što se poslužio hljebom, solju i rakijom, Zejtlin je novinarima rekao da je dolazak na Mećavnik bila prava avnatura.
"Pošao sam iz Nju Orleansa, sletio u Hjuston i danas nastavio put ovamo", ispričao je Zetlin.
"Dugo želim da dođem na Kustendorf, ovo je san", istakao je mladi reditelj, dodavši da očekuje da će na festivalu biti "ludo kao što je bila i vožnja helikopterom".
Zejtlin je rekao da je imao priliku da sarađuje sa srpskim animatorima od kojih je mnogo naučio i dodao da su ljudi iz Srbije gostoprimljivi, zabavni, uvijek sa osmijehom.
Zejtlin je za "Zvijeri južnih divljina" dobio nagradu "Camera d'Or" za najbolji debitantski film na Kanskom filmskom festivalu i Veliku nagradu žirija na filmskom festivalu Sandens.
Nominovan je za nagradu Oskar, a u svijetu se uveliko o njemu govori kao novom velikom autoru svjetske kinematografije.
Narednih dana očekuje se dolazak i reditelja Alekseja Balabanova (Rusija), Matea Garonea (Italija), Elije Sulejmana (Palestina), Petera Gotara (Mađarska), turske rediteljke Ješim Ustaoglu, kao i poznatih glumica Monike Beluči (Italija) i Odri Totu (Francuska).
Kusturica otvorio izložbu posvećenu Kišlovskom
Osnivač Muđunarodnog filmskog i muzičkog festivala Emir Kusturica otvorio je danas zvanično izložbu "Kšištof Kišlovski, znaci i sećanje", posvećenu jednom od najslavnijih poljskih režisera.
Kusturica je u galeriji "Kapor" u Drvengradu istakao da su filmovi Kišlovskog najbolja ostvarenja koja su dolazila iz tog dijela svijeta i iz njih zračila ogromna moć.
On je rekao da se sreo sa Kišlovskim nekoliko puta i svaki put je osjećao blisku vezu sa njegovim filmovima.
"Posljednji put smo se sreli u Kanu i tada mi se žalio da su ga odžeparili, a ja sam mu rekao: 'Jedina stvar oko koje moraš da brineš na tako glamuroznim mjestima jeste da ti ne uzmu novac'", ispričao je Kusturica. "Bilo mi je žao kada nas je napustio, jer vjerujem da je bio najsnažniji predstavnik evropske kinematografije, jedinstven i neponovljiv."
Izložba dokumentuje umjetnički i privatni život Kšištofa Kišlovskog (1941-1996), čiji su filmovi "Kinoamater" (1979) i "Kratak film o ubijanju" (1988) na programu šestog "Kustendorfa" u okviru selekcije "Evergrin".
Multimedijalna postavka obuhvata fotografije, isječke iz štampe, postere, kritike, kataloge i mnogobrojne publikacije i hronološki prikazuje važne aspekte životnog puta režisera, omogućujući razumijevanje čovjeka koji, iako je smatran pesimistom, kinematografiji i njenim poklonicima podario nadu.
Posjetioci mogu vidjeti i nedavno predstavljenu arhivsku građu sa važnim izjavama Kišlovskog, koja ga prikazuje u procesu rada na filmovima "Ožiljci, "Dekalog", "Tri boje", na festivalima i u razgovorima i susretima.
Kustosi izložbe su Barbara Kuronjska i Kristina Zamjslovska.