"Istina je oko nas", tvrde detektivi Malder i Skali, aludirajući, naravno, na postojanje vanzemaljaca. Bezvremensko pitanje "ima li života u svemiru osim nas" čovjek je davno postavio i istovremeno se zapitao kakav bi taj život mogao da bude.
S pojavom masovnih medija poput radija i televizije stvorili su se uslovi za širenje različitih mišljenja i pretpostavki o postojanju vanzemaljaca. U samom su startu ovi mediji pokazali nevjerovatnu moć uticaja na ljudska razmišljanja.
Kamen temeljac modernoj fascinaciji vanzemaljcima udario je Orson Vels 1938. godine radio-adaptacijom "Rata svjetova", naučnofantastičnog romana iz 1898. godine. Iako je H.G. Velsov roman dotad pročitalo mnoštvo ljudi, ova priča o Marsovcima koji napadaju Zemlju pokazala je svoj puni potencijal uticanja na mase kroz medij radija. Naime, Velsova radio-drama, koju je tada istovremeno slušalo vjerovatno jednako ljudi koliko je dotad pročitalo literarni izvornik, bila je toliko uvjerljiva da je izazvala masovnu paniku u SAD, jer su slušaoci vjerovali da se invazija iz svemira zaista događa.
Masovna histerija nastavljena je 1947. s Rosvel incidentom oko kojeg su se razvile mnoge NLO teorije. Lokalne novine objavile su vijest da je u blizinu tog mjestašca u Nju Meksiku pao neidentifikovani leteći objekat. Iako je američka vojska tvrdila da se radi o običnom meteorološkom balonu, mediji su utvrdili mišljenje javnosti kako se radi o letećem tanjiru pridošlom iz svemira. Veo tajne obavio je i "Područje 51", vojnu bazu u koju je, navodno, prenesena olupina letećeg tanjira. Mnogi su pokušali taj veo skinuti i raskrinkati stvarna događanja u bazi, što je dovelo do razvoja novih teorija.
Trenutno su se pojavili novi socijalni fenomeni, od strastvenih lovaca na NLO-e koji provode mnoge noći u pustinjama Nevade ne bi li ugledali i snimili jedan od takvih neidentifikovanih letećih objekata, do brojnih iskaza ljudi koji tvrde da su ih oteli vanzemaljci.
Film i televizija su ekspeditivno reagovali na taj novi fenomen, te su se počeli pojavljivati brojni filmovi i serije vezane uz "Područje 51" i otmice, u novije vrijeme najpoznatije "Dosjei X", "Rosvel", "4400" i druge. Iako su neki velikani filma istražili mogućnost susreta s vanzemaljskim bićima u miroljubivom scenariju, poput Spilbergovih "Bliskih susreta treće vrste" s muzikalnim i dobroćudnim humanoidima iz svemira ili poput ET-a, miljenika generacije koji se samo želi vratiti kući, većina filmaša obradila je manje pacifističku viziju prvog kontakta.
Od masovne panike izazvane Velsovom radio-dramom, preko Kjubrikovih "Odiseja u svemiru", pa sve do "Aliena" Ridlija Skota i Džejmsa Kamerona, pogled u budućnost u kojoj će čovjek stupiti u kontakt sa svemirom i vanzemaljskim rasama uvijek je bio jednako crn. Vanzemaljci će nas uvijek pokušati pokoriti ili ubiti, a tehnologija će se prije ili kasnije okrenuti protiv čovjeka.
Različite su vizije invazije na našu planetu, od poprilično direktne eksplozivne ekstravagance poput "Dana nezavisnosti", preko "Invazije" gdje su se vanzemaljci infiltrirali među nas, do "Misterioznih znakova", komornog viđenja globalnog napada na svijet iz očiju običnog farmera. Najt M. Šjamalan, režiser zadnjeg navedenog filma, koji se proslavio "Šestim čulom", ponudio je obrazloženje za postojanje stvarnih znakova koji se svake godine pojavljuju u žitnim poljima širom svijeta. Iako su mnogi očekivali nekonvencionalan pristup sa dozom duhovnosti, Šjamalan se priklonio većini filmaša objasnivši da su spomenuti znakovi sistem navigacije i koordinacije vanzemaljskih brodova za napad na Zemlju.
Čak se i Stiven Spilberg okrenuo mračnom viđenju budućnosti čovječanstva nakon kontakta s vanzemaljskim. On je takođe obradio "Rat svjetova", ali u toj adaptaciji kultnog romana nema ni muzikalnih ni slatkih došljaka iz svemira kao u njegovim prijašnjim djelima, već samo opakih svemiraca manijakalno odlučnih da unište sav život na Zemlji.
Nada u svijetlu budućnost nakon potencijalnog kontakta s vanzemaljcima postoji u obliku serijala "Zvjezdanih staza". Uz dokazanu mogućnost suživota i interakcije ljudi sa svim bićima koje junaci "Enterprisea" i ostalih intergalaktičkih brodova zemaljske flote susreću u svemiru, prava vrijednost serijala leži zapravo u viđenju budućnosti u kojoj je ljudska rasa evoluirala u empatična i miroljubiva bića lišena današnjih manjkavosti. Interesantno je da su na početku priče u "Zvjezdanim stazama" taj evolucijski kvantni skok pokrenuli upravo vanzemaljci.