"Zbogom kraljice" Benoa Žakoa, raskošna istorijska drama o prvim danima Francuske revolucije, otvorila je u četvrtak naveče 62. filmski festival u Berlinu, koji traje do 19. februara, a navodi publiku ove godine na paralele s "arapskim proljećem".
Priča, zasnovana na romanu Šantal Tomas, ispričana je iz ugla sluškinje Sidoni, koja uživa povjerenje Marije Antoanete, francuske kraljice, koja živi u izolaciji, zaokupljena dotjerivanjem i dvorskim inrigama, ne sluteći da su njeni dani odbrojani.
"Svaka revolucija, a posebno ova francuska, je protiv zloupotrebe moći i zloupotrebe novca, koje se i danas događaju", izjavila je njemačka glumica Dajana Kruger, koja igra Mariju Antoanetu, nakon projekcije filma za novinare.
Ovaj film, koji je snimljen u Versaju i dvorcima u blizini Pariza, jedno je od 18 ostvarenja u trci za glavne nagrade, "Zlatnog" i "Srebrnog medvjeda", koje će dodijeliti žiri predvođen britanskim režiserom Majkom Lijem, a u kome su i glumci Džejk Gilenhal, Šarlota Genzbur, fotograf Anton Korbin i režiseri Fransoa Ozon i Ašgar Farhadi.
U konkurenciji su filmovi iz Francuske, Italije, Indonezije, Španije, Danske, Mađarske, SAD, Senegala i Njemačke.
U službenoj konkurenciji nalaze se čak tri njemačka filma: "Barbara" Kristiana Petzolda, "Ono što ostaje" Kristiana Šmita i film "Milost" Matiasa Glasera.
U programu "Panorama specijal" biće prikazano 15 filmova, te 20 u dokumentarnom programu "Panorama dokumente". Od toga će 34 produkcije iz 37 zemalja na "Berlinaleu" imati svoju svjetsku premijeru, a u sedam je slučajeva riječ i o režiserskom prvencu. Njemačkih je produkcija 12, a pozamašan je i broj žena u ulozi režisera - čak 24.
Dominantna tema ovogodišnjeg "Berlinalea" je "arapsko proljeće", nakon niza radikalnih političkih i društvenih promjena u arapskom svijetu započetih prije nešto više od godinu dana masovnim demonstracijama.
Osim prikazivanja filmova koji se bave recentnim događajima u toj regiji, organizovane su i brojne panel diskusije na temu arapskog svijeta i filmografije.
"Izuzetno smo zadovoljni što će znatan broj filmova uvrštenih u ovogodišnji glavni program na 'Berlinaleu' imati svoju svjetsku premijeru, od kojih se mnogi bave radikalnim promjenama u svijetu. Oni kroz različite perspektive daju prikaz istorije i pričaju priče sa stanovišta onih koji su u njima aktivno učestvovali", rekao je Diter Kozlik, direktor Festivala.
Kritičari navode da će se ove godine na filmskom maratonu u Berlinu, u okviru kojeg će biti predstavljeno oko 400 ostvarenja, naći izbor filmova, s nekoliko neafirmisanih imena u glavnoj selekciji.
Očigledna je želja organizatora da ponove prošlogodišnji uspjeh s iranskim filmom "Razvod: Nader i Simin", koji je lansiran na put globalne slave.
Van konkurencije biće prikazani filmovi "Bel ami" Deklana Donelana i Nika Ormeroda, "Extremely Loud and Incredibly Close" s Tomom Henksom i Sandrom Bulok, i "Shadow Dancer" sa Džejm Marš.
Kao specijalna projekcija najavljen je film "Izdaja" Stivena Soderberga. Van konkurencije biće prikazan film "Parada" srbijanskog režisera Srđana Dragojevića.
Među silnim igranim filmovima naći će se mjesto i za dugometražni dokumentarni film "Umjetnica je prisutna" o Marini Abramovič, koji je režirao Metju Akers.
Očekuje se i veliki broj zvijezda koje će prošetati crvenim tepihom, među kojima i Meril Strip, kojoj će pripasti "Zlatni medvjed" za životno djelo 14. februara, kada je zakazana projekcija njenog najnovijeg filma "Čelična ledi".
Očekuje se dolazak i Anđeline Džoli, koja će predstaviti svoj režiserski prvenac - film o BiH "Zemlja krvi i meda".
Na popisu zvijezda se nalaze i Leonardo Dikaprio, Džeremi Ajrons, Klint Istvud, Meril Strip, Dženifer Lopez i drugi.
Šetnja crvenim tepihom mogla bi biti neugodna ako se temperature ispod nule u Berlinu zadrže, ali će direktor Festivala Diter Kozlik biti srećan dok se pojavljuju velike zvijezde i stvaraju istinski osjećaj glamura.
Filmofili
Njemački novinari kažu da se ljubitelji "Berlinalea" lako prepoznaju. Oni satima stoje u redovima za karte, čak i po sibirskoj zimi. Neki od njih su uzeli desetodnevni odmor da bi uspjeli da odgledaju sve filmove koje su štiklirali na programu festivala. Prve karte puštene su u prodaju već u nedjelju. Na Potsdamer placu je na desetine gledalaca čekalo sa stolicama na sklapanje, dušecima za plažu, ćebadima i hranom.
Popularni gradonačelnik Berlina Klaus Voverajt raduje se gostima, mada njegovi sugrađani rado gunđaju što im se ometa njihova ustaljena svakodnevica. Berlin očekuje rijeku od oko 60.000 filmskih obožavalaca, od toga 16.000 filmskih profesionalaca i 4.000 novinara iz okruglo 120 zemalja. Posjetioci u prosjeku na festivalu ostaju dva do tri dana, a tokom festivala se u državnu kasu slije oko 40 miliona evra.
Takmičarski program
- "Zbogom kraljice" Benoa Žako
- "Danas" Alen Gomis
- "Dolazak kući" Frederik Vido
- "Cezar mora umrijeti" Paolo i Vitorio Tavijani
- "Barbara" Kristian Pecold
- "Dječje igre" Antonio Čavarias
- "Meteora" Spiros Statulopulos
- "Zatočen" Briljante Mendoza
- "Sestra" Ursula Majer
- "Auto Džejn Mensfild" Bil Bob Torton
- "Ono što ostaje" Hans Kristijan Šmit
- "Tabu" Migel Gomes
- "Razglednice iz zoo" Edvin
- "White deer plain" Vang Kvanan
- "Samo vjetar" Bens Fliegof
- "Milost" Matias Glasner
- "Kraljevska afera" Nikolaj Arsel
- "Ratna vještica" Kim Ngujen
- 18 takmičarskih filmova
- 15 filmova u "Panorama specijalu"
- 34 svjetske premijere
- 7 režiserskih prvenaca
- 24 žene režiseri