Mostarski glumac i producent Slaven Knezović dobro je poznat bh. publici, a posljednjih godina njegovo ime se vezuje za "Dane filma", festival koji je osnovao u svom rodnom gradu. Što se tiče uloga na tlu matične države gledaoci su ga rijetko mogli viđati, izuzev u filmu "Rimejk" i serijama kao što je "Crna hronika".
Mnogo češći je gost hrvatskih ekrana, među kojima je i posljednji film "Živi i mrtvi" Kristijana Milića, u kojem je i producent. Film je na nedavno održanom FEST-u dobio nagradu žirija u jedinom takmičarskom programu "Evropa van Evrope", a grad Beograd režiseru je ponudio pomoć u snimanju sljedećeg filma. Slaven je prepoznatljiv i po ulogama u serijama AVA produkcije "Ponos Ratkajevih", "Urota" i "Ljubav u zaleđu". Od poznatijih filmova glumio je u "Svjedocima" Vinka Brešana, "Tu" i "Crvenoj prašini" Zrinka Ogreste.
NN: Kako je došlo do saradnje sa Kristijanom Milićem i uloge glumca i producenta u tom projektu?
KNEZOVIĆ: Sa Milićem sam studirao, u Zagrebu sam glumio, dok je on bio na režiji, tako da saradnja datira još od studentskih dana, "Živi i mrtvi" su samo logičan slijed da surađujemo i danas. U neku ruku sam mu i otkrio Josipa Mlakića kao pisca, bio sam među prvim ljudima koji su čitali njegove radove i drago mi je da se njegov kvalitet prepoznao. Po Mlakićevom scenariju ovo je drugi ekranizovani projekat, prvi je bila jedna priča u filmu "Tu". Zrinko Ogresta je imao prvi dodir sa Mlakićem kada sam mu odnio priču koju je uvrstio u svoj film. Mlakić piše tako da se sva njegova djela mogu ekranizovati.
NN: Zbog čega više ne glumite u bh. filmu? Ima li dovoljno ponuda?
KNEZOVIĆ: Surađujem i radim nešto na bh. tržištu. Radio sam u Narodnom pozorištu dvije velike predstave sa Harisom Pašovićem, radio sam film sa Dinom Mustafićem, pa seriju "Crna hronika" i sada spremam jedan projekat.
NN: Sve serije u kojima ste glumili uglavnom su vezane za krimi-tematiku i negativce. Da li Vam odgovaraju takve uloge ili je to slučajnost?
KNEZOVIĆ: Nekako sam se i pojavio sa takvim ulogama, pa su me tom logikom ljudi zapamtili. Sapunica se prikazuje na prostoru širom bivše Jugoslavije. Malo sam u posljednje vrijeme zapostavio teatar, ali sada su aktuelne serije. Ne bježim od zanimljivih komada, postoje dobre i loše predstave i kada budem imao priliku igraću u nekoj predstavi.
NN: U posljednje vrijeme hrvatska kinematografija je u usponu, za razliku od prije desetak godina.
KNEZOVIĆ: Čim se izbjegne ključ, bude bolje. To je mač sa dvije oštrice, država je davala novac i nekako te sputava u slobodi i nezavisnosti umjetničkog izražaja. Sada je došlo vrijeme da i drugi, osim države, mogu da finansiraju film, tako da su se pojavili redatelji koji imaju više slobode.
NN: Kada će biti distribucija filma "Živi i mrtvi" u BiH?
KNEZOVIĆ: Distribucija ide prvo u Hrvatskoj, pa zatim BiH, Srbija, Makedonija, a javili su se i Francuzi i drugi Evropljani zainteresovani za distribuciju.
NN: Režiser nije zadovoljan gledanošću u hrvatskim kinima.
KNEZOVIĆ: Hrvatski film mora nastaviti još jednu deceniju da stvara dobre filmove, da bi vratio publiku u kino. Publika je izgubila naviku, a kino-publika je najosjetljivija. Ljudi će kazališne predstave gledati na drvenim stolicama i stajaće ako treba, ali za film nećete naći tako nešto. Ako mu nije udobna stolica, nema klime i nije mu sve potaman neće otići u kino.
NN: Koliko ste zadovoljni mostarskim "Danima filma"? Jeste li uspjeli napraviti što ste htjeli?
KNEZOVIĆ: Mostar je, mislim, jedini grad u Evropi koji nema kino, što je bolna činjenica. Imao je prije rata dva koja su srušena, sve se obnavlja poput Starog mosta, zgrada, a nema kina. Da mi neko kaže da ima ijedan grad u Evropi sa 25.000 studenata i 150.000 stanovnika i bez kina, ne znam šta bih uradio. Sutra da naprave kino nema ko u njega ući, jer su ljudi izgubili naviku, par generacija je odraslo bez kina. Zato je ovaj festival napravljen, da ljudi steknu naviku i da ih obrazujemo. To je glavni razlog zašto je pokrenut festival i izuzetno smo zadovoljni do sada urađenim.
NN: U BiH je pokrenut veliki broj festivala. Koliko je to dobro i da li kvantitet prednjači u odnosu na kvalitet?
KNEZOVIĆ: Nažalost, u ovakvoj situaciji, festivali više zainteresiraju ljude i služe popularizaciji samog kina. Festivali stvaraju super doživljaj, a u isto vrijeme oblikuju publiku. Oni se ne poklapaju, ma koliko ih bilo, jer je film skup svih umjetnosti što ih ima, sve se prelama. Važni su koncepti festivala, ići ćemo i dalje sa "Danima filma" dok ne porastemo i osmislimo stalan koncept da zaintrigiramo grad, tada ćemo prerasti u festival, ali ćemo raditi isključivo glumački festival. Tu ćemo njegovati filmove iz regiona, prošle godine je bilo sedam država, ove će biti desetak.