Film i serije

Završen 62. filmski festival u Berlinu

Završen 62. filmski festival u Berlinu
Završen 62. filmski festival u Berlinu
Davor Pavlović

Nagradu "Zlatni medvjed" za najbolji film na Filmskom festivalu u Berlinu u subotu naveče dobilo je italijansko ostvarenje "Cezar mora umrijeti", braće Paola i Vitorija Tavijanija, dok su nagradu publike dobili filmovi "Parada", Srđana Dragojevića, i "Marina Abramovic The Artist is Present", Amerikanca Metjua Akersa, prvi za najbolji igrani, a drugi za najbolji dokumentarni film na 62. "Berlinaleu".

Radnja filma "Cezar mora umrijeti" dešava se u zatvoru gdje osuđenici spremaju izvođenje drame "Julije Cezar". Film je snimljen u crno-bijeloj tehnici, ali i u koloru, a glavne ličnosti su ubice i mafijaši koji igraju Šekspirove likove u tragediji, pri čemu njihove lične sudbine daju novi ton i pečat temama osvete i izdaje.

Kritičari su istakli da priču ojačava gotovo u stilu šekspirijanske tragedije činjenica da se većina glumačke ekipe nalazi iza rešetaka već 14 godina i više.

"Srebrnog medvjeda" za najbolju žensku i mušku ulogu dobili su Kongoanka Rejčel Mvanza i Danac Mikel Bo Felsgord

Režiseri su zahvalili na nagradi i tom prilikom pozdravili zatvorenike koji su učestvovali u snimanju filma.

"Izabrali smo Julija Cezara iz jednog čistog razloga. Radili smo u zatvoru, što znači da je bilo lako dobiti poruku igrajući ovaj komad sa glumcima koji su pričali o slobodi, tiraniji, ubistvima, što ih je i okruživalo", rekao je Paolo Tavijani.

Gran pri žirija, kojim je predsjedavao britanski režiser Majk Li, dobio je film "Csak a szel", mađarskog režisera Benca Fligofa, a "Srebrnog medvjeda" za najbolju režiju dobio je Nijemac Kristijan Pecold za film "Barbara".

Osim Majkla Lija članove žirija činili su glumci Džejk Gilenhal, Šarlota Genzbur, fotograf Anton Korbijin i režiseri Fransoa Ozon i Ašgar Fahradi.

"Srebrnog medvjeda" za najbolju žensku i mušku ulogu dobili su Kongoanka Rejčel Mvanza za "Rebelle" i Danac Mikel Bo Felsgord za "En Konhelig Affere".

Isti film je dobio nagradu i za scenario, a "Srebrnog medvjeda" su uzeli Nikolaj Arkel i Rasmus Hajsterberg.

Nagradu za izvanredan umjetnički doprinos dobio je Luc Rajtmajer za fotografiju u filmu "Bai lu yuan", dok je nagradu "Alfred Bauer", koju dodjeljuju u čast osnivača festivala, dobio film "Tabu" Migela Gomesa.

Publika "Berlinalea" je osim "Parade" za drugi najbolji film proglasila "Diaz - Don't Up This Blood", italijanskog režisera Danijela Vikarija, a za treći "Džingu", brazilskog režisera Kaoa Hamburgera.

"Parada" je prvo osvojila nagradu žirija queer publike (gej populacija), koju uručuju u okviru ceremonije dodjele "Tedija", neoficijelnih nagrada za najbolji gej film na festivalu. Inače, u ovoj kategoriji je pobijedio film "Ostavi upaljeno svjetlo", a onda i osvojio nagradu publike programa "Panorama", ravnopravno sa dokumentarnim filmom "Marina Abramovič - Umetnik je prisutan". Ova dva filma ostavila su daleko za sobom svoje glavne konkurente, čak i finsku komediju "Čelično nebo" o invaziji nacista sa Mjeseca, koji je proglašen za ovogodišnji berlinski hit.

Dokumentarac o Marini Abramovič ocijenjen je kao prvorazredni kulturni događaj. Majstor performansa, Marina Abramovič se i ovdje potrudila da šarmira publiku, poslije projekcije filma.

Film "Parada" Srđana Dragojevića dobio nagradu publike za najbolji igrani film

Nagrade je dodijelio Viland Špek, direktor programa "Panorama", u okviru kojeg su prikazani nagrađeni filmovi.

Američka glumica Meril Strip je već ranije, tokom trajanja festivala, dobila "Zlatnog medvjeda" za životno djelo.

"Berlinale" je otvoren 9. februara, a završio je u nedjelju danom rezervisanim za projekcije za široku publiku. Tokom festivala u 13 sekcija prikazano je gotovo 400 filmova. Uspješno je završen i Talent kampus, na kojem su mladi glumci, režiseri i filmski radnici slušali predavanja svojih starijih kolega i zvijezda poput Meril Strip i snimili film. Na ovogodišnjem kampusu je učestvovao i bh. glumac Armin Omerović.

Ovogodišnji "Berlinale" je imao manje zvijezda u odnosu na neke prethodne godine i sa puno osrednjih filmova u glavnom takmičarskom programu, prema mišljenju kritičara.

Nagrade

Najbolji film - "Cezar mora umrijeti", Paolo i Vitorio Tavijani

Gran pri žirija -  "Csak a szel", Benc Fligof

Najbolji režiser - Kristijan Pecold "Barbara"

Najbolja glumica - Rejčel Mvanza "Rebelle"

Najbolji glumac - Mikel Bo Felsgord "En Konhelig Affere"

Nagradu za izvanredan umjetnički doprinos - Luc Rajtmajer "Bai lu yuan"

Najbolji scenario - Nikolaj Arkel, Rasmus Hajsterberg "En Kongelig Affere"

Nagrada "Alfred Baur" -  "Tabu", Migel Gomis

Specijalna nagrada - Ursula Majer "Sestra"

Najbolji kratki film - "Rafa" Žoao Salaviza

Najbolji prvi film - "Kauboj", Boudevijn Kole

Nagrada publike - "Parada" i "Marina Abramovic The Artist is Present"

"U zemlji krvi i meda" politički film

Režiserski prvenac Anđeline Džoli "U zemlji krvi i meda" je, za razliku od buke na bivšim jugoslovenskim prostorima, do kraja "Berlinalea" pao u zaborav. Od strane njemačkih medija novopečena režiserka nije dobila neke pohvale, dok je kritičar "Tageszeitunga" napisao da je to politički film, izraz humanitarnog angažmana Anđeline Džoli, što je za film fatalno.

Tvrdi da je poruka filma i slijepcu jasna, te da je to napad. Na kraju svega je naveo da mora biti postavljeno pitanje nije li to propagandni film u korist ratnih intervencija.

Najčitanije