BERLIN - Američka glumica i rediteljka Anđelina Džli izjavila je danas u Berlinu da se nada da će njen režiserski prvenac "U zemlji krvi i meda" podstaći širu diskusiju o silovanjima u ratnim sukobima.
Tužilac Međunarodnog krivičnog suda Luis Moreno-Okampo ocijenio je da bi to bilo veoma značajno kao pomoć da se svi počinioci tog zločina privedu pravdi.
Džolijeva, koja je dobila počasnu nagradu grupe Film za mir zbog svog protivljenja ratu i genocidu izraženom u filmu koji govori o ratu u Bosni, rekla je da želi da se gledaoci osjete "neugodno" kad vide "U zemlji krvi i meda".
"Čudna je to stvar da je kaže reditelj, ali želim da se ljudi osjećaju neugodno dok gledaju film, i trebalo bi da budu uznemireni i da požele da reaguju, i da sve to prestane, i trebalo bi da budu ljuti", rekla je Džolijeva maloj grupi novinara na Berlinskom filmskom festivalu.
Film "U zemlji krvi i meda" govori o ljubavi jedne bosanske Muslimanke i Srbina, koja iz toplog predratnog odnosa prerasta u ratni užas logora u kojima su silovanja svakodnevna pojava.
"Vjerujem da ovako jaka pitanja zaslužuju da budu predstavljena u veoma oštrom direktnom svjetlu", rekla je Džolijeva novinarima na Berlinalu.
Njen film već je pokrenuo javne polemike, ali drugog tipa.
Vladimir Ljevar, filmski distributer u Republici Srpskoj, doveo je u pitanje način na koji su prikazani Srbi u konfliktu i dodao da taj film neće biti prikazan u tom entitetu BiH.
Jedna Prijedorčanka je, međutim, prošle subote u svojoj kući organizovala privatnu projekciju tog filma, koji je, kako je navela, skinula ilegalno sa interneta.
"Odlučila sam ilegalno da ga skinem sa interneta i napravim premijeru, s obzirom na to da je postalo očigledno kako živimo pod diktaturom nacionalizma u kojem pojedinci odlučuju u naše ime za dobrobit našeg zajedničkog identiteta nacionalnosti i duša", rekla je ta Prijedorčanka.
Rat u Bosni početkom 1990-tih prvi je u kome je silovanje počelo da se tretira kao zločin protiv čovječnosti, a tužilac Međunarodnog krivičnog suda Luis Moreno-Okampo rekao je da ono predstavlja veliki problem u svim konfliktnim regionima, mada taj sud danas uspijeva da pronađe sve više žrtava koje su voljne da izađu i svjedoče u procesima.
Moreno-Okampo je dodao da je uprkos tome i dalje teško ubijediti žrtve da nisu same, ukazujući da film poput ovog može da pomogne da problem silovanja pridobije veću pažnju javnosti.
"Stvari se mijenjaju, a mi u ovaj dijalog moramo da uključimo i normalne ljude, a normalni ljudi ne čitaju sudske presude, već idu da gledaju filmove", rekao je tužilac Haškog suda.
Moreno-Okampo je ocijenio da film Džolijeve može da pruži dublju sliku o problemu genocida.
"Iz tog razloga vjerujem da film Andželine Džoli nije samo o bosansko-srpskom konfliktu, već je primjer onoga što se dešava širom svijeta, mijenja se samo ime zemlje, a problem je isti... a ona (Džolijeva) je to pokazala veoma jasno, divno i bolno", rekao je Moreno-Okampo.
Džolijeva je rekla da nije sigurna da će njen slijedeći film imati tako ozbiljnu tematiku, mada je navela da je već napisala scenario o konfliktu u Avganistanu, zemlji koju je posjetila nekoliko puta.