Žuta je boja sunca, sjaja i vedrine. To je najstimulativnija od svih boja koju ljudsko oko prvo primjećuje. Zbog toga su u većini zemalja taxi vozila i školski autobusi upravo žuti. Karakteriše je velika valna dužina, a mnoge će iznenaditi podatak da je žuta boja svjetlija od bijele.
Žuta je "najsretnija" boja u čitavom spektru, zrači optimizmom, energijom i privlači pažnju. Ova topla boja simbolično se povezuje sa suncem i potiče sreću, samopouzdanje pa čak i mudrost. Ubrzava metabolizam i disanje, podiže krvni pritisak, potiče budnost i komunikativnost.
Boja igra važnu ulogu u našem životu i oblikuje način na koji opisujemo svoje raspoloženje, pa čak i način na koji doživljavamo svijet. No zavisno od kulture, stvari poput značenja boja, mogu drastično varirati. U zapadnjačkim kulturama žuta se povezuje sa sunčevom svjetlošću, srećom, optimizmom, toplinom i radošću, no ona može značiti i oprez i kukavičluk. U Kini je žuta povezana s elementom zemlje. Sa druge strane ta boja igra i veliku ulogu u industriji crtanih filmova. Počevši od Simpsonovih, Sunđer Boba, pa sve do ptičice Tviti, Vini Pua i Minionska mnoge crtane junake povezuje upravo žuta boja.
Jedan od producenata Simpsona Majk Ris otkrio je zašto su Simpsonovi žuti.
Ris kaže kako je prepoznatljiva žuta boja likova došla sasvim spontano. Boju za originalne likove pronašao je bivši animator šoa, a Ris je objasnio kako je to napravio zbog bizarnih frizura koje djeca u seriji imaju.
"Bart, Lisa i Megi nemaju uopšte kosu, odnosno nema uopšte linija koje odvajaju njihovu kožu od kose. Pa su animatori odabrali žutu koja je kao kosa, a opet kao koža", rekao je Ris.
Žuta predstavlja spontanost, ekscentričnost, ambicioznost i radoznalost. Često se koristi u kinematografiji, a najčešće označava očekivanje, originalnost i sigurnost.
1. Jedan od mogućih razloga za to jeste teorija boja, sa kontrastima boje prema boji, svijetlo-tamno, toplo-hladno.
Najjači kontrast čistih boja prvog reda je žuto-crveno-plavo. Narandžasta, zelena i ljubičasta, slabije po svojoj hromatskoj vrijednosti od žute, crvene i plave te daju dosta slabiji kontrast, dok je utisak koji stvaraju boje trećeg reda još slabiji.
Takođe, jedan od važnijih kontrasta je komplementarni. Komplementarne boje su boje koje, optički pomiješane, daju akromatsku boju (bijelu ili sivu).
Dvije svjetlosti obojene komplementarnim bojama pomješane daju bijelu svjetlost. Stavljene jedna uz drugu, one se međusobno pojačavaju, dok pomješane poništavaju jedna drugu.
2. Drugi razlog je RGB model boja, aditivni model boja kod kojeg se sabiranjem tri osnovne boje na različite načine dobijaju sve ostale boje.
Miješanjem tri osnovne boje (crvene, plave i zelene) dobijaju se sekundarne i tercijarne. RGB model je aditivni, svjetlosni model miješanja boja i u tom se modelu žuta zapravo podudara s plavom.
3. Treći razlog je psihologija boja, na koju naše oči nesvjesno reaguju. Dokazano je da različito reagujemo na određene boje i da one kod nas izazivaju različita emocionalna stanja. Žuta boja nam brzo zapadne za oko i povezana je sa srećom i energijom, a i većina daltonista prepoznaje žutu.
Komplementarne boje su:
crvena i plava;
žuta i modra;
žutozelena i ljubičasta;
zelena boja nema svoje komplementarne spektralne boje. S njom je komplementarna grimizna boja, ali je grimizna boja složena od crvene i ljubičaste.