Proslavljeni novozelandski režiser Sir Piter Džekson izjavio je da vještačku inteligenciju u filmskoj industriji treba posmatrati "kao bilo koji drugi alat", ističući da sama tehnologija nije problem, već način na koji se koristi.
Autor trilogija "Gospodar prstenova" i "Hobit" govorio je o AI tehnologiji tokom nastupa na Filmskom festivalu u Kanu, gdje je nedavno dobio počasnu Zlatnu palmu za životno djelo.
Džekson je poručio da ne dijeli strahove dijela Holivuda koji smatra da će AI uništiti filmsku umjetnost, naglašavajući da je riječ o još jednoj evoluciji specijalnih efekata i digitalnih tehnologija koje filmska industrija koristi decenijama.
"AI korišten na pravi način samo je alat kao i svaki drugi alat", rekao je Džekson tokom razgovora u Kanu. Dodao je da će konačan kvalitet uvijek zavisiti od kreativnosti osobe koja koristi tehnologiju i unosi ideje u AI sisteme.
"Dobre filmove i dalje prave ljudi"
Reditelj smatra da vještačka inteligencija sama po sebi neće praviti dobre filmove bez ljudske mašte i originalnosti.
"Neki ljudi će napraviti sjajne filmove, a drugi će koristiti iste procese i napraviti loše filmove - baš kao i danas", rekao je Džekson.
Poznati autor podsjetio je da je filmska industrija kroz istoriju stalno prolazila kroz tehnološke revolucije - od stop-motion animacije i CGI efekata do motion-capture tehnologije koju je upravo Džekson popularizovao kroz lik Goluma u "Gospodaru prstenova".
On smatra da se AI danas često demonizuje na sličan način kao što su nekada kritikovani digitalni efekti i kompjuterska animacija.
Velika briga: Krađa identiteta glumaca
Ipak, Džekson upozorava da postoje ozbiljne opasnosti kada je riječ o zaštiti glumaca i njihovih digitalnih identiteta. Posebno je naglasio da je "apsolutno ključno" zaštititi pravo umjetnika na kontrolu nad vlastitim likom i glasom.
"Ako pravite AI verziju nekoga, poput Indijana Džonsa ili bilo kog drugog lika, i imate dozvolu osobe čiji lik koristite, ne vidim problem. Problem nastaje kada se nečiji identitet ukrade i zloupotrijebi", objasnio je režiser.
Tema zloupotrebe AI tehnologije posljednjih mjeseci izaziva ogromne rasprave u Holivudu, posebno nakon štrajkova scenarista i glumaca tokom kojih su sindikati zahtijevali stroža pravila za korištenje digitalnih replika glumaca i AI generisanog sadržaja.
Endi Serkis i "nepravda" prema motion-capture glumi
Sir Piter smatra da je aktuelna panika oko AI tehnologije već negativno uticala na percepciju motion-capture glume, zbog čega, kako kaže, glumci poput Endija Serkisa nikada nisu dobili priznanje koje zaslužuju.
Prema njegovim riječima, Serkisova legendarna interpretacija Goluma nije bila AI generisana, već "100 odsto ljudska izvedba", iako je bila realizovana uz pomoć digitalne tehnologije. Džekson tvrdi da današnja klima nepovjerenja prema AI i digitalnim alatima dodatno otežava priznanje takvih performansa u filmskoj industriji.
"Mislim da danas lik poput Goluma praktično nema šanse da osvoji velike nagrade, i to je pomalo nepravedno", rekao je reditelj.
Holivud podijeljen oko AI revolucije
Džeksonovi komentari dolaze u trenutku kada je Holivud duboko podijeljen oko uloge vještačke inteligencije u filmskoj industriji. Dok neki umjetnici i producenti AI vide kao revolucionarni alat za ubrzavanje produkcije i smanjenje troškova, drugi upozoravaju da bi mogao ugroziti kreativna zanimanja i autorska prava.
Glumica Demi Mur nedavno je takođe izjavila da je "borba protiv AI-ja unaprijed izgubljena", ali je naglasila da tehnologija nikada neće moći zamijeniti "pravu umjetnost koja dolazi iz duše".
Analitičari procjenjuju da bi AI mogao potpuno promijeniti filmsku i televizijsku industriju kroz automatizaciju postprodukcije, kreiranje vizuelnih efekata, sinhronizaciju glasova i razvoj scenarija. MeKinsi navodi da bi AI u narednim godinama mogao preraspodijeliti desetine milijardi dolara unutar industrije zabave.
AI kao nova faza filmske tehnologije
Piter Džekson smatra da je najvažnije pronaći balans između tehnološkog napretka i zaštite kreativnih prava umjetnika. On AI vidi kao prirodni nastavak tehnološke evolucije filma, a ne kao prijetnju samoj umjetnosti.
Režiser je podsjetio da je filmska industrija više puta prolazila kroz velike tehnološke promjene - od zvučnog filma i CGI-ja do digitalnih kamera - ali da su na kraju uvijek kreativnost i ljudska priča ostajali ključ uspjeha.
"Tehnologija sama po sebi nikada ne pravi umjetnost. Ljudi je prave", zaključio je Džekson.