Književnost

Pratite nas na Google news

Duško Radović, čovjek britkog jezika i apsolutnih jednostavnosti

Duško Radović, čovjek britkog jezika i apsolutnih jednostavnosti
Foto: Arhiva | Duško Radović, čovjek britkog jezika i apsolutnih jednostavnosti
Bojana Petković

Dušan Radović, jedno obično srpsko ime i obično srpsko prezime, uz koje se sve neobično podrazumeva, bio je čovek čudesnog i čovek apsolutnih jednostavnosti. On je ono dečje durenje proneo, kao oličen namćorluk, kroz ceo život. To je i razlog što su ga najbliži mu ljudi, prijatelji i književni sadrugovi, zvali iz milja - deda, kazao je svojevremeno pisac Milovan Vitezović o još jednom velikanu pisane riječi - Dušanu Dušku Radoviću.

Duško Radović bio je srpski književnik, pisac, pjesnik, novinar, urednik dječjih emisija na radiju i televiziji, dječjih časopisa i TV serija, a da još sa svojim oštrim perom kojim je na papiru bilježio sve ono što je njegov brtki um smišljao hodi svijetom, 29. novembra bi slavio 98. rođendan - možda u rodnom Nišu, a možda u Beogradu, koji je tako silno volio. I koji je volio njega.

Djetinjstvo i školovanje

Njegov otac Uglješa po profesiji je bio željezničar porijeklom iz Čačka, a majka Sofija je bila domaćica porijeklom iz Niša. Iz obje porodice je naslijedio najbolje osobine - s očeve strane obrazovanje i prosvećenost, a s majčine toplinu i marljivost. Bio je treće od četvoro djece. Obožavao je oca uprkos tome što je bio strog i sa devet godina mu je posvetio svoju prvu pjesmu. Godine 1928. se sele u Suboticu, gdje Duško završava osnovnu školu i šest razreda gimnazije. Školovanje je nastavio u Beogradu studirajući filozofiju. Po završetku rata postao je "izvođač književnih radova" i pisao je skečeve, aforizme, najave, odjave, pjesme, priče, scenarije za igrane i dokumentarne filmove. Radio je u listovima "Zmaj", "Pionir", "Kekec", bio je glavni urednik "Pionirskih novina", urednik programa za djecu Radio Beograda, urednik programa za djecu Televizije Beograd, urednik jednog od najboljih listova za djecu u Evropi "Poletarac", novinar "Borbe" i od 1975. do 1983. godine urednik Studija B. Širokim narodnim masama bio je poznat po emisiji "Beograde, dobro jutro", u kojoj je od 1976. do 1983. godine publiku zabavljao aforizmima, koji su objavljeni u tri knjige i prodati u 300.000 primjeraka. Napisao je veliki broj knjiga, od kojih su neke prevedene na engleski, ruski, njemački i druge svjetske jezike.

O Dušku Radoviću mnogo se zna. Često je crtan, fotografisan i komentarisan, igran u pozorišu, na radiju i televiziji. Djeca su ga učila u školi, a stariji u životu. Otpuštan je i zapošljavan, hvaljen je i ogovaran. Njegovim imenom su se kitila obdaništa, škole i pozorišta. Ali, Duško Radović jedino nikad nije do kraja pročitan.

Novinar i književnik

Kao novinar, urednik programa za djecu Televizije Beograd i Radio Beograda, spadao je u red modernih pjesnika, pisanje mu je bilo vazduh, a aforizmi strast. Imao je etiketu mrguda koji u pet sati dolazi na posao, uvijek puna kanta zgužvanih papira pred početak emisije bila je znak s koliko pažnje je pristupao radu i da je svaka riječ bila dobro odmjerena prije odlaska u program. Otuda je od kolega s radija dobio nadimak Tmuša, "dolazio je s mrakom i bio je namršten".

Književno stvaralaštvo dotaknuto njegovim umijećem bivalo je potpuno nesvakidašnje, a dječji svijet kroz lupu njegovog talenta imao je svoje posebno mjesto u njegovim pjesmama. Razumio je dječju dušu te je u skladu s tim i stvarao najljepše pjesme za djecu. Vještina nizanja riječi i igre s njima činila je Duška Radovića neizbježnim štivom kako za male ljude, tako i za one velike. A njegova štiva osvajala su broje nagrade.

Sklapanje brakova

Pojedine opštine i danas koriste Radovićeve riječi prilikom sklapanja brakova umjesto suvoparnog čitanja zakona: "Brak se uređuje zakonom samo onda kad ne može drugačije. Zbog toga ne dozvolite da vam zakon uređuje brak. Uredite ga sami, lepše i humanije nego što bilo koji drugi zakon to može predvideti. Budite ljubomorni, ne jedno na drugo, već na svoj brak."

Tokom snimanja filma po Radovićevom tekstu "Kako su se volele dve budale", velikani srpskog glumišta Milena Dravić i Dragan Nikolić su krunisali svoju dvogodišnju vezu brakom, koji je trajao više od 40 godina.

Ukidanje emisije "Dobro jutro, Beograde" i smrt

Zbog oštrog jezika i iskrenosti politički režim mu ukida emisiju "Beograde, dobro jutro" 1982. godine i tu počinje kraj velikog Duška Radovića.

"Ako već možemo i moramo bez Tita, možemo i bez mnogih drugih", bila je navodno rečenica koja je razljutila političare, o čemu se razgovaralo i u Predsjedništvu Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije.

Ukidanje emisije izazvalo je gnjev slušalaca, koji su tražili da Duško Radović bude vraćen u eter. Ivan Stambolić, tadašnji prvi čovjek Gradskog komiteta Saveza komunista Beograda, krajem 1983. godine nudi Radoviću da ponovo pokrene emisiju. "Ja jesam mali čovek s radija, ali nisam onaj koji se pali i gasi na dugme", glasio je odgovor.

Prema riječima najbližih, iz dana u dan nakon ukidanja emisije se topio, nestajao na njihove oči, čak su i doktori govorili da bi im lakše bilo da boluje od karcinoma -  tako bi možda mogli da uspore bolest, ovako se činilo kao da sam Duško želi da umre. Njegov rad bio mu je vazduh, otkucaj srca, bez toga bio je biljka koja je čekala onaj dan i on je došao - 16. avgust 1984. godine zauvijek je svijetu, u Beogradu, ukrao u fizičkom obliku Dušana Duška Radovića. Sahranjen je na Novom groblju u Beogradu, u Aleji zaslužnih građana, uz prisustvo oko 10.000 ljudi. Uspomene na njega očuvane su širom Srbije i regiona - kroz imena ulica, škola i pozorišta, preko murala i spomenika, do pjesama i priča u školskim lektirama i čitankama.

Živjeće Duško Radović vječno kroz svoja djela, o čemu možda najbolje govori njegova pjesma "Šta je na kraju": "Na kraju neba, na kraju mora, na kraju puta? Šta je na kraju deca bi htela da znaju? Zato jedu, zato spavaju, zato rastu brže od kaputa. Šta je na kraju srede? Četvrtak. A šta - na kraju četvrtka? Petak. Na kraju svih krajeva? Uvek je jedan novi početak. Krajevi se potroše, počeci uvek traju. Početak - eto šta je na kraju!"

Najpoznatije misli i izreke

* Pre nego što krenete da tražite sreću, proverite - možda ste već srećni. Sreća je mala, obična i neupadljiva i mnogi ne umeju da je vide.

* Tucite svoju decu čim primetite da počinju da liče na vas.

* Ko umije da voli, ne bi trebalo ništa drugo da radi.

* Naše malo može biti mnogo za one koji nemaju nimalo.

* Deco, možete misliti kakav je život kada je od kolevke pa do groba najlepše đačko doba.

* Imati prijatelje, to znači pristati na to da ima lepših, pametnijih i boljih od vas. Ko to ne može da prihvati, nema prijatelja.

* Pre nego što popravite svet, popravite česmu u svom stanu. Svet bi bio mnogo srećniji i lepši kad bi svako samo popravio česmu ili makar zube.

Poznata djela

- Radio-drama "Kapetan Džon Piplfoks" (1953)

- Pjesme "Poštovana deco" (1954)

- Pjesme "Smešne reči" (1961)

- Pjesme i priče "Pričam ti priču" (1963)

- Televizijska serija "Na slovo, na slovo" (1963-1965)

- Poema "Če, tragedija koja traje" (1969)

- Pjesme "Vukova azbuka" (1971)

- Pjesme "Zoološki vrt" (1972)

- Aformizmi "Beograde, dobro jutro" (1977-1984)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije