Na Međunarodni dan knjige za djecu i rođendan najvećjeg dječjeg pisca svih vremena Hansa Kristijana Andersena, 2. aprila, pisana riječ namijenjena najmlađima ostala je u zapećku, jer mališani i nisu posebno naklonjeni knjizi.
Takođe, malo je i onih koji bi im ukazali na bogatstvo riječi koje izlijeću iz svakog pročitanog djela. Tek poneki svijetao primjer zasja u bibliotekama, koje se trude da radionicama i šarenim igraonicama privole djecu da čitaju.
Međutim, iako su "rođeni" novi trendovi u knjigama za djecu širom svijeta, pa i na ovim prostorima, iako se promijenio i način života i promišljanja, iako su generacije mnogo naprednije, mališanima se i danas najčešće nudi literatura prijašnjih generacija, koja im je prilično dosadna i zastarjela.
Sa druge strane, književno stvaralaštvo za djecu u BiH, saglasni su pisci, nema nekadašnji obim, jer nedostatak novca, mali tiraži i nestimulisanje autora čine da dječja knjiga usahne. Nekada je, kako kažu, postojalo mnogo veće tržište dječje literature pa su naslovi štampani u desetinama hiljada primjeraka, a danas se knjige za djecu štampaju u tiražu od 300 do 1.000 komada.
Ranko Pavlović, jedan od ovdašnjih najplodnijih književnika, ističe da problem predstavlja i generacija roditelja koja nije odrastala uz knjigu.
"Očevi i majke današnje djece nisu čitali pa ljubav prema pisanoj riječi ne mogu ni da prenesu na potomke. Da bi djeca ponovo zavoljela knjigu potrebno je više neposrednih susreta sa književnicima, popularisanje književnosti u časopisima koji su dostupni djeci, konkursima za autore… Nije sve izgubljeno, treba samo malo više truda", naglašava Pavlović.
Da bi djeca ponovo zavoljela knjigu potrebno je više neposrednih susreta sa književnicima, naglašava Pavlović
U Dječjoj biblioteci, koja radi pri Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci RS u Banjaluci, kažu da mnogo mališana dolazi da se druži pod njihovim krovom. Ipak, ističu da bibliotekari moraju da se dovijaju na različite načine pa se trude da organizuju interesantne radionice, čitaonice i vesele književne igre.
"Sve činimo da djecu vratimo knjizi i rezultata ima. Naši stalni članovi redovno posuđuju knjige i vraćaju ih na vrijeme. Nažalost, povodom Međunarodno dana knjige za djecu nećemo organizovati nikakve programe", kažu u ovom malom hramu knjige.
Ne tako daleko, u Srbiji, za najmlađe se ovim povodom danas pripremaju razne manifestacije sa ciljem da se djeci i mladim čitaocima osiguraju ravnopravni uslovi da dođu do knjige, prilike da otkriju njene ljepote, vrijednosti i tajne. Centralna manifestacija u Srbiji će biti održana u Nišu, gdje će biti otvoren republički literarno-likovni konkurs "U slavu cara Konstantina", koji organizuje tamošnja Narodna biblioteka "Stevan Sremac". Literarni dio je u vezi sa pjesmama inspirisanim Konstantinom Velikim, Milanskim ediktom i motivima Vizantijskog carstva, dok se likovni dio odnosi na slike, ilustracije naslovnih strana zamišljenih knjiga, inspirisane motivima iz života Konstantina Velikog. U Beogradu će biti otvoreno 12 izložbi knjiga pod nazivom "S knjigom kroz svet odrastanja", koje organizuje Biblioteka grada Beograda u svojim opštinskim odjeljenjima i nagradni literarno-likovni konkurs "iSTRIPuj svoju priču" Dječjeg odjeljenja biblioteke "Zmaj".
Inače, Međunarodni dan knjige za djecu obilježava se od 1967. godine.
Popularni naslovi za djecu i mlade:
"Lili Galama - Čuvaj se ljudoždera", Arno Almeras i Federik Benjala
"Narnija", K.S. Luis
"Srećna zvijezda", Keti Kesidi
"Uplakane djevojke", Džeklin Vilson
"Afrika", Kolin Krejg