Iako pisci žive od svojih slavnih i uspješnih imena, neke knjige radije objavljuju pod pseudonimima.
Razlozi sežu od zaštite privatnosti i mogućeg političkog progona do smanjenja rizika neuspjeha.
Malo je onih koji znaju da su neka od najveća svjetskih književnih imena svoja djela objavljivala pod pseudonimom.
Među njima su i Mark Tven, te Truman Kapote, autor svevremenog hita "Doručak kod Tifanija".
Ruski pisac Boris Akunjin, sada najčitaniji ruski književnik u svijetu, otkrio je da je posljednje četiri godine napisao nekoliko romana pod ženskim pseudonimom Ana Borisova.
Akunjin, najpoznatiji po romanu "Zimska kraljica", rekao je da je taj eksperiment, koji je trajao više od četiri godine, započeo jer je želio da promijeni pravac svojih romana, da "piše na drugačiji način", da postane "neki malo drugačiji ili sasvim drugačiji autor".
"Zamislio sam jednu obrazovanu ženu, rasterećenu briga o djeci koja su odrasla, zrelog uma i formiranog karaktera", pojasnio je pisac, čije je pravo ime Grigorij Čhartišvili.
Akunjin je napisao tri knjige pod ženskim pseudonimom - "Tamo", "Kreativac" i "Godišnja doba", koje su ukupno prodate u nešto manje od 200.000 primjeraka.
Akunjin je objasnio da je eksperiment tokom kojeg je napisao i nekoliko istorijskih romana pod pseudonimom Analolij Brusnikin, sada završen.
Napeti krimići Agate Kristi osvojili su čitaoce širom svijeta, a njeno ime asocira upravo na napete romane i najpoznatijeg detektiva svih vremena Herkula Poaroa, te nenadmašnu "Mis Marpl".
No, "kraljica krimića" ima i romantičnu stranu - pod pseudonimom Meri Vestmakot napisala je ukupno šest romantičnih priča, među kojima su "Ruža i tisovina" i "Teret".
Agata Kristi je uspjela da od čitalačke publike sakrije tragove svog literarnog zločina, kada je 1930. godine objavila svoj prvi roman pod pseudonimom niko nije znao o kome se radi.
Ali i godinama kasnije samo tri ili četiri osobe znale su da je ona pisala i ljubavne romane.
Od javnosti je tu tajnu uspijevala da krije punih 15 godina i prva tri romana su izašla obavijena velom tajne i pitanja.
Na osnovu njegovih romana snimani su blokbasteri, njegovi horori prevedeni su na 40 jezika i prodani u više od 400 miliona primjeraka. Kako bi utvrdio stoji li iza uspjeha isključivo njegovo slavno ime, Stiven King je između 1977. i 1985. godine knjige objavljivao pod imenom Ričard Bačman.
Pod pseudonimom je u tom periodu napisao sedam komercijalno uspješnih romana.
Kasnije je kolekciji Ričarda Bačmana dodao hitove "The Regulators" i "Blaze".
Godine 1972. je za potrebe jedne kratke priče u muškom magazinu uzeo pseudonim Džon Sviten.
Semjuel Langorn Klemens zasigurno je svima mnogo poznatiji pod pseudonimom Mark Tven.
Američki književnik koji je, između ostalog, napisao nezaboravne "Pustolovine Toma Sojera" i "Pustolovine Hakliberija Fina", na početku karijere objavljivao je priče pod raznim imenima.
Izraz Mark Tven na rijeci Misisipi se inače koristi za označavanje dubine.
Truman Strekfas Parsons takođe je kao autor poznatiji po svom pseudonimu. Truman Kapote napisao je klasike "Doručak kod Tifanija" i "Hladnokrvno ubistvo".
Pored književne karijere Kapote je ostao upamćen i po bogatom i intrigatnom životu koji je privlačio tabloide koji su od njega napravili zvijezdu sedamdesetih.
"Doručak kod Tifanija" literarni predložak za poznati film, jedna je od najuspješnijih urbanih povijesti o otuđenosti junaka i od samih sebe i roman o ljubavi bez klasične ljubavne priče.
Dramatične ljubavne priče specijalnost su Nore Roberts čije su knjige redovno bestseleri i zauzimaju prva mjesta "New York Timesa".
Kako bi se iskušala u drugim žanrovima, kreirala je pseudonim J.D. Rob, inspirisana imenima svojih sinova Den i Džejson.
Pod pseudonimom je napisala nekoliko SF krimića u kojima glavnu ulogu ima policajka Iv Dalas, a radnja je smještena u Njujork u 21. vijeku.
Džon Grifit bio je američki pisac kojeg svi pamte po mnogo poznatijem imenu Džek London.
Jedan je od najčitanijih pisaca u prvoj polovini 20. vijeka. Rođen je kao vanbračni sin samozvanog "profesora", pisca i astrologa V.H. Čenija, koji ga nikada nije priznao.
Napisao je oko 50 pripovjedaka i romana, a najpoznatiji su "Zov divljine" i "Bijeli očnjak", te autobiografski roman "Martin Idn".
Često je opisivao ljude sa dna, potlačene i ponižene i zato je nazvan "Američki Gorki".
U hrvatskim knjižarama se prije nekoliko godina pojavio fantastični roman "Prodor", koji je pažnju javnosti privukao dobrim kritikama i pseudonimom autora, Norma C. Rej.
Izdavač nikome nije htio otkriti ime autora, osim da je riječ o jednoj poznatoj osobi, a kako su kasnije mediji pisali riječ je o Benjaminu Čuligu, profesoru Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Roman o svijetu koji pokreće tipična borba dobra i zla, koji nastanjuju za taj žanr uobičajena, najrazličitija, bića - ljudi, hobiti, gnomi, vilenjaci, patuljci - dobro se prodaje, a dobio je dobre književne kritike.
Koliko je bio popularan, govori sama činjenica da su ga upoređivali sa epskim remek-djelom Džona Ronalda Reuela Tolkina "Gospodar prstenova".
Mir Jam
Jedna od najpoznatijih književnica s prostora bivše Jugoslavije Milica Jakovljević široj javnosti je mnogo poznatija pod pseudonimom Mir Jam. Djetinjstvo i mladost provela je u Kragujevcu, a nakon Prvog svjetskog rata preselila se u Beograd.
Laki, ljubavni sadržaji, kao i jednostavan, često sladunjav i iznad svega slikovit stil, obezbijedili su njenim romanima stalnu popularnost. Stvarnu vrijednost njenih romana predstavlja detaljno i autentično dočaravanje života i vrijednosti građanske klase u međuratnoj Jugoslaviji, koje joj je donijelo nadimak Džejn Ostin srpske književnosti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.