BANJALUKA - Miljko Šindić, profesor u penziji i književni kritičar, u svojoj 95. godini u utorak veče u Akademiji nauka i umjetnosti Republike Srpske, zgradi u kojoj je nekada bila Pedagoška akademija, a potom i Filozofski fakultet, institucije iz koje je izveo generacije studenata, promovisao je svoju najnoviju knjigu "Devet kora govora: Zapis o Petru Kočiću", objavljenu u izdanju "Glasa Srpske".
O knjizi i Šindiću govorili su njegovi bivši učenici, studenti i asistenti Ranko Pavlović, Drago Branković, Luka Kecman i Ranko Čupeljić.
Moderator programa bio je Igor Simanović, a studenti Akademije umjetnosti u Banjaluci (Šindić je ujedno i jedan od osnivača Akademije) čitali su redove Šindićeve knjige, odsvirali i otpjevali po jednu pjesmu Branka Radičevića i Alekse Šantića, da bi veče bilo zaključeno kratkim profesorovim govorom.
"Šta da kažem? Priča je i vesela i tužna. Za moje godine i teška. O Petru Kočiću uvek se može govoriti, na svakom mestu, i s povodom i bez povoda. Može se govoriti i u porodici i u školi, na naučnim skupovima. Mogu govoriti učenici, đaci, profesori, naučnici, pesnici, pripovedači. Ja sam počeo od četvrtog razreda osnovne škole da čujem, da razmišljam i da volim Petra Kočića. To je bilo u ratnim godinama, 1941. Učitelj mi je bio Sergej Atarinovič, izbeglica iz carske Rusije, gde je bio pukovnik ili po ruski polkovnik", riječi su kojima je počeo govor profesor Šindić.
Kako je dodao, Atarinovič je našao razlog na kraju školovanja, jer je osnovna škola u to vrijeme trajala četiri godine, da se oprosti od učenika čitanjem i tumačenjem pripovijetke "Jablan", odnosno dijela dok se vodi borba između Jablana i Rudonje.
"To je samo delić pripovetke, ali on je našao za potrebu da se seti Kočića u to vreme, kada su pored te naše škole u selu prolazili kamioni sa naoružanim nemačkim vojnicima pod šlemovima. Jedva sam ja shvatio u tom trenutku razlog zašto je Sergej Atarinovič naše školovanje u osnovnoj školi završio 'Jablanom'. Sećam se ilustracije u čitanci za četvrti razred osnovne škole. Rudonja je grafički predstavljen kao veliki i strašan bik, a Jablan tako sićušan i malecki da je prosto bilo nemoguće da bi takav maleni ili malčik uspeo da nadvlada tako strašnog i moćnog Rudonju", ispričao je Šindić.
Profesor je kratki govor, kao i uvijek, završio efektno.
"Sergej Atarinovič je završio predavanje i srpski narod je sa jednom poukom maleni narod, ali da znate, deco moja, taj će mali narod sa svojim Jablanom pobediti Rudonju. Zaista, to se i dogodilo. Rudonja je, ipak, bio ne samo jednom pobeđen, nego i drugi put, a nadam se da će se to dogoditi i treći put", poentirao je Šindić.
Ranko Pavlović je u svom govoru rekao da uvodni tekst u knjizi ima naslov "Umetnost pripovedanja Petra Kočića", a da je njegov tekst o knjizi naslovljen "Umjetnost pripovijedanja Miljka Šindića".
"Zaključio sam da stil i jezik Šindićeve kritike imaju u sebi elemente pripovjedne proze i neki njegovi ogledi i eseji, on kaže ovdje zapisi, ali to nisu zapisi nego ozbiljni ogledi, imaju elemente pripovijetke", kazao je, između ostalog, Pavlović.
Branković podsjeća da je Šindić objavio tri knjige pod nazivom "Književna Krajina".
"Kada sam pročitao rukopis ove knjige nisam imao dilemu. Ovo je 'Književna Krajina' broj četiri, jer Petar Kočić je književnik Krajine i piše o Krajini, a ona je osnovna tema u njegovoj knjizi. Iako autor nije naslovio ovu knjigu kao 'Književna Krajina', ona u svom smislu produbljuje ono što je ranijih godina pisao", kaže Branković.
Luka Kecman ističe da je naslov "Devet kora govora" najprecizniji mogući.
"Petar Kočić ne pripoveda, on govori, i to je prva stvar koju je profesor Šindić svojevremeno ukazao meni kao mladom čoveku. Tajna je u tome da Petra Kočića čitamo naizust. Čitamo ga tako da svu dramatiku onoga o čemu on piše mi doživljavamo kao svoju. Dakle, on ne piše, on govori. Mislim da će ta definicija ostati iza profesora nadalje svim generacijama i moraće da se vraćaju tom tumačenju, jer je ono najtačnije", naveo je Kecman.
U ime izdavača prisutnima se obratio i Čupeljić.
"Od svog dolaska u Banjaluku 1960. godine profesor Šindić stalno je prisutan u novinama 'Glasa' objavljujući naučne radove, osvrte i književnu kritiku. Takođe, profesor je mnogo godina bio član redakcije i urednik časopisa 'Putevi', u izdanju 'Glasa'. Veoma mi je drago što je profesor Miljko Šindić poklonio povjerenje 'Glasu' da bude izdavač njegove najnovije knjige 'Devet kora govora: Zapis o Petru Kočiću'.
Nadam se da će profesor Šindić imati dobro zdravlje, dovoljno snage i motivacije da se saradnja nastavi s ciljem da bude još ovakvih susreta koji promovišu lijepu riječ, kulturu i stvaralaštvo", zaključio je Čupeljić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
