TREBINJE - U vlastitoj ediciji "Tragovi prošlosti", profesor doktor Milenko Kundačina, rodom iz Berkovića napisao je svoju treću knjigu "Rodovi i bratstva Dabra", nastalu nakon knjige o Osnovnoj školi u Berkovićima i o regiji Dabar od starog vijeka do Drugog svjetskog rata.
Knjiga, koju je promovisao pred mnoštvom publike u Kulturnom centru u Trebinju, obuhvata 219 cjelina – porodica i ogranaka koji su se vremenom izdvojili kao zasebne grupe, iako pripadaju većim familijama, kako bi od zaborava sačuvao ono što su dabarske porodice vijekovima prenosile usmenim putem i zapisivale u porodičnim sveskama.
"Ovo je moj dugogdišnji, samostalni istraživaćki projekat od 15 godina, a knjiga obuhvata period od 1770. do 1970. godine, koji je više baza podataka stanovništva Dabra u tih 200 godina nego li sam rodoslov, jer se razlikuje od dosadašnjih rodoslova rađenih u dabarskim porodicama, s obzirom da je zasnovan na egzaktnim podacima, suminarnih iz izvoda parohijskih knjiga, baze podataka vjenčanih, rođenih i umrlih u Republici Srpskoj, Srbiji, Federaciji BiH, te drugih dokumenata", rekao je sam Kundačina.
Kaže da ovo ne smatra završenim djelom, već porodice na osnovu ove knjige mogu raditi sopstvene rodoslove.
Ideja je, dodaje, nastala slučajno, nakon knjige "Dabar od starog vijeka do 1941", gdje je dao pregled tamošnjih porodica, čak i onih koji su se raselili, mahom u Srbiju i na Kosovo i Metohiju, te onih koji su odselili u Ameriku i veliki dio njih tamo i ostao, a kao zanimljivost ističe nastariju porodicu ovog kraja - bratstvo Đurica.
Master istoričar Lazar Radan smatra da je profesor Kundačina ovom knjigom podigao jedan veliki spomenik svome Dabru.
"Kada to kažem smatram da će ova knjiga biti nezaobilazan temelj i polazna osnova za sva buduća istraživanja, pa ćemo mi, mlađi naučnici, imati jedan temelj koji je postavljen za sva dalja istraživanja i Dabra i istočne Hercegovine", istakao je on.
I recenzent knjige, prof dr Radmilo Pekić, sa katedre za istoriju Filozofskog fakulteta u Kosovskoj Mitrovici, ovo djelo smatra izuzetnim, prvenstveno iz razloga što je profesor Kundačina obuhvatio vrlo veliki vremenski period.
"On je sublimirao kompletnu prošlost Dabra, od prvih tragova, od prvog pomena, od Konstantina Porfirogenita koji pominje Dabar kao jedno od naseljenih mjesta u kome žive Srbi, još u desetom vijeku", napomenuo je profesor Pekić.
O knjizi su govorili i Željko Šakota, saradnik u terenskom istraživanju i Biljana Alavanja, književnica, a publiku je u stara vremena narodnom guslarskom pjesmom vratio i guslar Milenko Samardžić.