Pijanistkinja i kompozitorka Marina Arsenijević izjavila je da nakon svjetskog uspjeha „Tesla rapsodije“ za Brodvej priprema mjuzikl „Life of Tesla“, koji će zaintrigirati ljude da se zapitaju zašto mnogi ne znaju skoro ništa o tom neopevanom, besmrtnom heroju, ali i pokazati im da su sva dostignuća moguća.
Kako je Arsenijević najavila za Tanjug, premijera mjuzikla očekuje se 2027. godine.
„‘Tesla rapsodija’ prva je kompozicija za klavir i orkestar koja odaje počast životu slavnog naučnika i pronalazača Nikole Tesle, a sljedeći stepenik je mjuzikl ‘Life of Tesla’ u kojem Teslu predstavljamo na drugačiji način. Imaćemo Marka Tvena kao naratora, koji će nas kao Teslin najbolji prijatelj voditi kroz priču“, rekla je Arsenijević i dodala da će mjuzikl, baziran na melodijama iz „Tesla rapsodije“, život ovog naučnika dočarati kroz inovacije i lični život.
Mjuzikl će, kaže, predstaviti Tesline prijatelje i protivnike.
„Svi protagonisti i antagonisti mjuzikla imaće svoje arije i dijaloge kroz koje će publika bolje razumjeti Teslin život i vrijednosti koje je zastupao“, kazala je Arsenijević, koja u ovoj godini kada se obilježava 170 godina od Teslinog rođenja i 250 godina SAD planira i niz koncertnih aktivnosti kojima će promovisati Teslu.
Tesla će u mjuziklu, kako je dodala, biti neko ko govori i o tome šta je to prijatelj, šta je prijateljstvo i šta mu je bitno u životu.
„Tesla ostaje čist, a oni objašnjavaju šta su mu učinili kroz život, uključujući i Markonija“, rekla je dobitnica brojnih svjetskih priznanja, među kojima je i „Ellis Island medalja časti“, koju je dobilo i sedam američkih predsjednika.
Arsenijević je navela da je Teslin doprinos često nepoznat široj javnosti, jer je imao protivnike poput Tomasa Edisona i Dž. P. Morgana, ali i prijatelje poput Vestinghausa koji su mu okrenuli leđa.
Tesla je, rekla je, imao više stotina patenata, od kojih mnogi nisu dovoljno poznati.
„Pod Vestinghaus kompanijom može se vidjeti Tesla patent broj 1, 2, 3, 4… 9 kojim je ukrotio Nijagaru“, navela je ona i dodala da ono što je Tesla postigao pokazuje da je sve moguće – došao je iz malog mjesta, sa talentom i velikom idejom i stvorio nešto što danas koristi cijeli svijet.
Arsenijević je naglasila da zato Teslin način života treba da nam bude putokaz za rad, na svim poljima.
„Svi Teslini, čak i najveći savremenici, poput Alberta Ajnštajna, shvatili su snagu njegove genijalnosti“, rekla je ona i podsjetila na čuveni Ajnštajnov odgovor, kada su ga pitali kako je to biti pravi genije – za to morate da pitate Teslu.
„Svaki dolar koji je dobio, Tesla je uložio u novu inovaciju, što pokazuje da nije živio za sebe. Živio je da nama da svjetlost. Kada su mu 1905. oduzeli radio-patent i dali ga Markoniju, čuvena Teslina rečenica glasila je: ‘sadašnjost je njihova, ali je budućnost za koju sam naporno radio moja’“, rekla je ona i naglasila da danas živimo u toj budućnosti koju je Tesla predvidio.
Arsenijević, koja više od dvije decenije živi u SAD, podsjetila je da je „Tesla rapsodija“ promovisana u čitavom svijetu – izvedena je u Sjevernoj Americi, Kanadi, Engleskoj, Australiji, Novom Zelandu i dijelu istočne Evrope, gdje je, dodala je, emitovana na svim glavnim radio, klasičnim i mejnstrim stanicama.
Pored rada na mjuziklu, Arsenijević priprema i veliku koncertnu turneju povodom 250 godina postojanja Amerike.
„Ove godine će biti i veliki koncert ‘Tesla rapsodija’ sa orkestrom u Americi, a nadam se i koncertu u Srbiji na 170. rođendan Nikole Tesle, koji pada u godini velikog jubileja za SAD“, navela je zvijezda američke PBS televizije i za Emi nagradu nominovana kompozitorka i pijanistkinja.
Arsenijević, koja je prezime zadržala kao podsjećanje na narod iz kojeg je, kao i Tesla, potekla, i kako bi očuvala identitet i kulturno nasljeđe u prezentaciji onoga što radi, navela je da je inspiraciju za stvaralaštvo pronašla u Njujorku i Central parku, kao i u ličnosti Nikole Tesle.
„Tesla nam je svima dao svjetlost i snagu i moć i osnovu za civilizacijske i tehnološke inovacije 20. i 21. vijeka“, rekla je ona i dodala da joj je prva asocijacija na Teslu bila njegova čistota i religioznost.
"Ta čista duša bila je pod uticajem i oca i djeda koji su bili sveštenici. Zato je početak moje rapsodije protkan vizantijskom muzikom i crkvenim pojenjem“, navela je Arsenijević i dodala da je upravo zbog publike u zapadnom svijetu željela da u muzici koju je stvorila svako nađe dio svog neba.
Smatrala je, kako kaže, da forma koju kreira mora da bude rapsodična, upravo kao što je to radio Džordž Geršvin, a to znači da može da ima veoma mnogo melodija – od religioznosti do Teslinog dolaska u Ameriku, gdje se sve stapa i gdje se miješaju i džez i bluz, sa inspiracijama iz prirode.
Arsenijević je podsjetila da je krajem avgusta premijerno u Vašingtonu, u National Museum of Women in Arts, imala priliku da predstavi premijerno „Tesla rapsodiju“ u kombinaciji sa filmskom projekcijom.
„Kroz muziku sam opisala cio Teslin život, njegovu dušu i posvećenost civilizaciji. Svaki dio rapsodije, koju prati film, inspirisan je različitim aspektima Teslinog života, uključujući crkveno pojenje kroz koje prolazimo kroz dio našeg pravoslavlja, usamljeni vuk predstavlja njegov odnos prema prirodi, a svjetlosti grada njegova dostignuća tokom Expo izložbe u Čikagu“, rekla je Arsenijević, koja je poslije prvog koncerta održanog u Karnegi holu svirala i u Bijeloj kući pred dvije prve dame, američkom i britanskom.
Naglasila je da je upravo zato što je Teslin život često pogrešno interpretiran njena rapsodija na kraju krešendo.
„Vrlo često Teslu predstavljamo kao čovjeka koji je završio život bez penija, kao beskućnika koji hrani golubove, zato je moj završetak Tesle krešendo – viktori – pobjeda“, rekla je Arsenijević i dodala da Teslina zaostavština živi kroz njegove izume i tehnologiju koju koristimo danas.
Prema njenim riječima, u novije vrijeme, ako pričamo o genijalnim ljudima, imamo Ilona Maska koji je promovisao ime Tesla i dao nam platformu za omaž neopevanom heroju koji nam je pružio osnovu za tehnologiju 21. vijeka.
Arsenijević je za Tanjug govorila i o ličnom angažmanu na očuvanju Teslinog nasljeđa, započetom 2013. godine kada je učestvovala u inicijativi za kupovinu zemljišta na kojem se nalazila posljednja Teslina laboratorija.
„Za nedjelju dana prikupljena su sredstva, a predsjednik Srbije je darivao i postavio bistu Nikole Tesle na mjestu gdje je laboratorija“, rekla je Arsenijević, koja je tada napravila i minijaturu „Tesla Journey“.
Za nedavno dobijeno priznanje američke organizacije Take the Lead i nagradu „Leaders of Courage“, koja se dodjeljuje liderima koji pokazuju hrabrost, kaže da je ono potvrda da je sve moguće ako imate ideju i vjeru da možete da je ostvarite.
Navela je da joj je muzika život i da je kroz srpsko muzičko pojenje uspjela da otvori vrata američkoj publici, uključujući i saradnju sa prestižnim West Point orkestrom i horom kada je održala koncert sa 120 umjetnika na sceni.
„Taj program sniman je za PBS TV koja je spoj 354 TV stanice u SAD. Imala sam suze u očima kada su svirali moju muziku inspirisanu Srbijom i Balkanom… tada sam shvatila da je sve moguće. Taj koncert je emitovan 10 godina na PBS TV stanicama, vidjelo ga je više od 170 miliona gledalaca u SAD i nominovan je za prestižnu Emi TV nagradu“, navela je dobitnica nagrade Planetarni Tesla, čiji su dobitnici i Viktor Orban, supruga Si Đinpinga, Ilon Mask.
Tesla ostaje „neopevani besmrtni heroj“ i kroz muziku i kreativnost nastavlja da inspiriše nove generacije, rekla je za Tanjug Arsenijević, koja će 26. marta izvesti „Teslinu rapsodiju“ na „Opening Season“ nove koncertne dvorane u Palm Biču na Floridi, čemu će prisustvovati svjetski finansijski, sportski i džet-set svijeta zabave.
Objavljivanjem vijesti o Tesli u „Smitsonijanu“, o pet decenija dugom nastojanju da se spasi jedina preostala laboratorija i tome koliko Amerikanci znaju o Tesli, Tanjug je pokrenuo serijal priča „Tesla – čovjek budućnosti“, snimljen u SAD u susret 170. godišnjici rođenja Nikole Tesle, koja se obilježava tokom ove godine.
U nedjeljnim nastavcima čitaoci će moći da saznaju kako izgleda „Kuća slavnih pronalazača“ u koju je Tesla uveden prije tačno pola vijeka, gdje rame uz rame stoji uz Tomasa Edisona i 16. predsjednika SAD. Serijal obuhvata i priče sa Long Ajlenda o jedinoj preostaloj Teslinoj laboratoriji, kao i o kući na obali Atlantika u kojoj je živio tokom izgradnje Vordenklifskog tornja.
Pripremljeni su i razgovori sa jednim od najuticajnijih na svijetu Teslinih biografa Markom Sajferom, autorkom i u Srbiji objavljene knjige „Povratak u Vordenklif“ Barbarom Dadino, vlasnicom kuće u kojoj je Tesla živio.
U serijalu, koji se realizuje zahvaljujući podršci Ministarstva informisanja i telekomunikacija, moći će da se vidi i mjesto Edisonove kompanije u kojoj se Tesla zaposlio po dolasku u SAD, crkva u kojoj je održana komemoracija, „Zgrada radio-talasa“ (Radio Wave Building) nazvana Tesli u čast, kao i doprinos dr Ljuba Vujovića, zaslužnog i za postojanje „Tesla kornera“ u srcu Menhetna.
O značaju čuvene Njujorške biblioteke za Teslu, koja čuva i Teslina pisma, govorio je bivši direktor Muzeja „Nikola Tesla“ Branimir Jovanović uoči predavanja u Morgan biblioteci, koja je bila vlasništvo Teslinog finansijera Dž. P. Morgana, tada vjerovatno najmoćnijeg čovjeka na planeti.
Serijal obuhvata i planove Tesline naučne fondacije iz Filadelfije da u hotelu „Njujorker“ napravi repliku Tesline sobe i proširi mali muzej u dnu hotela, ali i da u godini kada se obilježava jubilej od 250 godina nezavisnosti SAD predstavi Teslin doprinos razvoju SAD.
Iz prošlonedjeljne priče čitaoci su mogli da saznaju i vide na koji način čuveni Kolumbija univerzitet čuva sjećanje na Teslu, njegovo predavanje i počasni doktorat koji mu je dodijeljen.