Njemački kompozitor Ludvig van Betoven, jedan od muzičkih genija koji su najviše doprinijeli razvoju muzike u cjelokupnoj istoriji, zbog bolesti i finansijiskih poteškoća često je padao u velike depresije, a jednom je čak pokušao da se ubije.
Jedno od rijetkih pisama koje je napisao Betoven, a u kome se slavni kompozitor žali na svoju bolest i nedostatak novca, nedavno je poklonjeno jednom njemačkom institutu, izazivajući ogromno uzbuđenje među ljubiteljima tog muzičkog genija.
Bramsov institut u Libeku, na sjeveru Njemačke, saopštio je da je pismo napisano na šest stranica i da sadrži kompozitorov potpis i žig.
U pismu, koje obiluje detaljima o njegovom privatnom životu, besparici i zdravstvenim problemima, Betoven moli harpistu i kompozitora Franca Antona Štokhauzena da mu pomogne da nađe kupce za svoju "Misu Solemnis" (Svečana misa), koju je završio 1823. godine.
Betoven, koji je u to vrijeme imao 53 godine, žali se, takođe, na visoke troškove školovanja svog nećaka i navodi da će dječaku poslije njegove smrti biti potrebna pomoć. Pismo djeluje prilično neuredno i puno je korekcija i precrtavanja, a vremenom je požutjelo.
"Betoven nije bio kompozitor s lijepim rukopisom. Pisao je spontano, a zatim je precrtavao riječi onako kako su se njegove misli mijenjale", izjavio je Stefan Vejmar, muzikolog na Bramsovom institutu.
Profesor muzike Renate Virt, potomak Štokhauzena, poklonila je to pismo Institutu u Libeku.
"Ovo pismo ima izuzetnu istorijsku vrijednost. Procjenjuje se da vrijedi više od 100.000 evra", objasnio je direktor Instituta Volfgang Sanderger.
Slavni kompozitor je za života svoja djela prodavao mnogim publicistima jeftino, jer je često zapadao u velike finansijske krize. Pored toga, veoma rano je gotovo potpuno ogluvio i teško je komunicirao sa ljudima. Bio je zatvorena ličnost, neoženjen, vezan za uzak krug prijatelja i rijetko je putovao.
Betoven je umro 1827. godine, četiri godine nakon što je napisao ovo pismo. Sahranjen je u Beču.
Njegova "Mjesečeva sonata" za klavir i dramatični početni taktovi Pete simfonije spadaju u najpoznatija klasična muzička dela.
Betovenova "Oda radosti", dio Devete simfonije, postala je himna EU.