Neki albumi nisu samo donosili hitove – mijenjali su način na koji se rok svira, snima i sluša. Među njima su izdanja grupa The Beatles, Led Zeppelin, Pink Floyd i Queen koja su ostavila trag na generacijama muzičara.
Izbor najboljih albuma uvijek će biti stvar ukusa, ali uticaj pojedinih izdanja teško je osporiti. Neki su otvorili vrata novim žanrovima, drugi potpuno promijenili studijsku produkciju, a pojedini pokazali da rok pjesma ne mora da prati dotadašnja pravila.
Listu deset albuma koji su ostavili posebno snažan trag na rok muziku sastavio je Collider, a prenosi Index.hr.
AC/DC – Back in Black (1980)
Album "Back in Black" stigao je u trenutku kada se činilo da bi karijera AC/DC-ja mogla biti završena.
Godinu ranije bend je albumom "Highway to Hell" napravio veliki komercijalni proboj, ali je potom uslijedila smrt pjevača Bona Skota.
AC/DC je pronašao novog frontmena Brajana Džonsona i 1980. objavio "Back in Black". Album je postao još veći komercijalni uspjeh od prethodnika i jedno od najprepoznatljivijih hard rok izdanja.
Njegov značaj nije samo u prodaji. AC/DC je uspio nešto što rijetkim bendovima polazi za rukom – poslije smrti prepoznatljivog pjevača nastavio je karijeru i dostigao još veću svjetsku popularnost.
Led Zeppelin – Led Zeppelin IV (1971)
Četvrti album grupe Led Zeppelin nema zvaničan naslov, ali je širom svijeta poznat kao "Led Zeppelin IV".
Na njemu se nalazi "Stairway to Heaven", pjesma koja je postala jedan od zaštitnih znakova klasičnog roka.
Album je donio i "Black Dog", "Rock and Roll" i "Going to California", pokazujući koliko je širok bio muzički raspon benda.
Spoj hard roka, folka i bluza uticao je na veliki broj bendova koji su došli poslije njih.
Pink Floyd – The Dark Side of the Moon (1973)
"The Dark Side of the Moon" pokazao je koliko rok album može da bude ambiciozan i konceptualno povezan.
Pink Floyd je kroz pjesme otvorio teme novca, prolaznosti vremena, smrti i mentalnog zdravlja, istovremeno eksperimentišući sa zvukom i studijskom produkcijom.
"Money", "Time" i "Brain Damage" postale su neke od najpoznatijih pjesama benda, dok se cijeli album i danas često sluša kao jedinstvena cjelina, a ne samo kao zbir pojedinačnih pjesama.
Ramones – Ramones (1976)
Ramones nikada nisu dostigli komercijalne rezultate najvećih rok bendova svog vremena, ali je njihov uticaj bio ogroman.
Debitantski album "Ramones" iz 1976. pomogao je u oblikovanju pank roka.
Kratke, brze i jednostavne pjesme bile su potpuna suprotnost sve složenijim rok produkcijama sedamdesetih.
Album je snimljen za veoma kratko vrijeme, a "Blitzkrieg Bop" i uzvik "Hey! Ho! Let's go!" postali su dio istorije panka.
The Rolling Stones – Sticky Fingers (1971)
"Sticky Fingers" bio je prvi studijski album The Rolling Stonesa nakon smrti njihovog nekadašnjeg gitariste Brajana Džounsa.
Album je stigao poslije dvogodišnje pauze i postao veliki komercijalni i kritičarski uspjeh.
Na njemu su "Wild Horses", "Brown Sugar" i "Dead Flowers", pjesme koje pokazuju koliko je bend mogao da se kreće između roka, bluza, balada i kantri uticaja.
Danas se "Sticky Fingers" često svrstava među ključna izdanja u dugoj karijeri Stonesa.
The Jimi Hendrix Experience – Are You Experienced (1967)
Dolazak Džimija Hendriksa promijenio je predstavu o tome šta električna gitara može da uradi.
Debitantski album The Jimi Hendrix Experiencea "Are You Experienced" iz 1967. predstavio je njegov inovativni pristup gitari, efektima i studijskom zvuku.
Hendriks je prije toga uglavnom radio kao prateći muzičar, ali ga je ovaj album gotovo preko noći pretvorio u jednu od najvažnijih figura roka.
Njegov način sviranja uticao je na generacije gitarista koje su došle poslije njega.
Queen – A Night at the Opera (1975)
Queen je na albumu "A Night at the Opera" spojio rok sa elementima opere, klasične muzike i potpuno različitih muzičkih stilova.
Najpoznatiji rezultat tog eksperimenta bila je "Bohemian Rhapsody".
Pjesma od gotovo šest minuta odstupala je od gotovo svih tadašnjih pravila radijskog hita, ali je uprkos tome stigla na vrh britanske top-liste.
Album je pokazao da rok bend može da napravi izuzetno složenu i raskošnu produkciju, a da pritom zadrži masovnu publiku.
The Beatles – Revolver (1966)
"Revolver" je označio veliki zaokret za The Beatles.
Bend se udaljio od jednostavnijih pop pjesama s početka karijere i sve više počeo da koristi studio kao instrument.
Eksperimentisali su s trakama, promjenama brzine snimanja, neobičnim instrumentima i novim načinima obrade vokala.
"Tomorrow Never Knows" posebno je pokazala koliko su daleko bili spremni da odu, a tehnike korištene na albumu kasnije su postale inspiracija brojnim izvođačima.
The Beach Boys – Pet Sounds (1966)
"Pet Sounds" nije uticao samo na kasnije generacije – uticao je i na najveće savremenike The Beach Boysa.
Složene vokalne harmonije, neobične orkestracije i studijski eksperimenti Brajana Vilsona pomjerili su granice tadašnje pop i rok produkcije.
Pol Makartni otvoreno je govorio o svom divljenju albumu.
"Wouldn't It Be Nice" i "God Only Knows" ostale su među najpoznatijim pjesmama The Beach Boysa, dok se "Pet Sounds" smatra jednim od ključnih albuma šezdesetih.
The Beatles – Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Band (1967)
Na listi se The Beatles pojavljuju drugi put, sa albumom "Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Band".
Ako je "Revolver" najavio novu fazu benda, "Sgt. Pepper" ju je doveo do krajnjih granica.
Od čuvenog omota do studijskih tehnika, orkestracija i samog koncepta albuma, The Beatles su pokušali da naprave nešto što se razlikovalo od dotadašnjeg načina stvaranja rok ploča.
Album počinje predstavljanjem izmišljenog benda, a zatim slušaoce vodi kroz niz različitih priča, zvukova i psihodeličnih eksperimenata.
Njegov uticaj prevazišao je pojedinačne pjesme: pomogao je da se učvrsti ideja da rok album može biti zaokruženo umjetničko djelo, a ne samo kolekcija singlova, prenosi Danas.