Kompozicije Džona Lenona, pjevača, kompozitora i gitariste "The Beatlesa", najpopularnijeg benda svih vremena, rangirane su među najboljim i naslušanijim muzičkim numerama 20. vijeka.
Kreativna karijera legendarnog rok muzičara, kojeg mnogi zovu muzičkom ikonom 20. vijeka, sadrži i epizode u kojima se može opisati kao politički aktivista, umjetnik, glumac i pisac.
Rođen je kao Džon Vinston Lenon, u Liverpulu, 9. oktobra 1940. godine, dok mu otac, Fred Lenon, nije bio kod kuće. Otac se vratio porodici pet godina kasnije, ali supruga Julija više nije željela živjeti s njim. Dječak je odrastao kod tetke Mimi, majčine sestre.
Osnivanje benda: Lenonova majka je poginula 1958. godine, u saobraćajnoj nesreći, kada je muzičar imao 17 godina. On je dosadu u školi razbijao crtanjem svojih kolega i profesora.
Budućnost mu nije izgledala sjajno, dok njegova tetka nije zamolila direktora škole da mu napiše preporuku za "Liverpool Art College", zbog njegovog crtanja.
Godine 1955. osnovao je svoju prvu grupu, "The Quarrymen", s prijateljem Pitom Šotonom. Ostali članovi bili su Najdžel Vali i Ivan Von. Von je upoznao Lenona sa svojim prijateljem Polom Mekartnijem 1957. godine. Zajedno s njim i nešto kasnije Džordžom Harisonom, osniva grupu "The Beatles". Kasnije, 1962. godine, pridružio im se Ringo Star.
Godine 1963. godine izdaju svoj prvi album. "Please, Please me". Pjesme "Help", "Strawberry Fields Forever" i "I Am The Walrus" bili su Lenonovi najvažniji doprinosi za "The Beatles", koji su tim kompozicijama osvojili srca slušalaca i top-liste.
Grupa se raspada 1970. godine. Posljednji Lenonovi hitovi za grupu bili su "Revolution", "Across the Universe", "Don't Let Me Down" i "Come together".
Već prije raspada grupe snimio je tri eksperimentalna albuma s drugom suprugom, Joko Ono. Najuspješniji albumi su mu "John Lennon/Plastic Ono Band" iz 1970, i "Imagine" iz 1971. godine. Najvažnije pjesme iz razdoblja solo karijere ovog muzičara su "Instant Karma!", "Working Class Hero", "Imagine" i "Mind Games".
Za razliku od Mekartnija, koji je imao desetak pjesama na vrhu "Top deset", Lenonu je to uspjelo samo jednom, s pjesmom "Whatever Gets You Thru The Night", u duetu s Eltonom Džonom.
Godišnjica ubistva: Juče je bila 29. godišnjica njegove smrti. Ubijen je 8. decembra 1980. godine, a ubio ga je Mark Dejvid Čapman ispred zgrade "Dakota" u Njujorku, nedugo nakon dovršetka albuma "Double Fantasy".
Interesantno, Čapman je navodno bio uobrazio da je on Lenon i da mu je neki glas u glavi rekao da ubije "lažnog" Lenona.
Po navodno njegovoj želji, muzičar je odmah kremiran i sahranjen - nigdje, odnosno svuda gdje je rasut njegov pepeo. Groba nema, pa obožavaoci iz čitavog svijeta, kojih Lenon i danas ima nekoliko miliona, ne mogu da ga pohode.
Postoji samo nekoliko memorijalnih mijesta koje su pojedini gradovi odredili u znak sjećanja na njega i gdje se danas nalaze njegove, izuzetno posjećene, statue.
Ipak, jedno mjesto obožavaoci su juče posjetili i obilaziće svakog 8. decembra, a to je mjesto ubistva u Njujorku.
"Politički motivisano ubistvo"
Pojedini izvori tvrdili su nakon Lenonove smrti da je FBI bio veoma zabrinut zbog ogromnog uticaja koji su u to vrijeme rok muzičari imali na američku omladinu, posebno kada su plasirali antiratne poruke. Na koncertu "The Beatlesa" na "Ši" stadionu 1965. godine bilo je prisutno više od 55.000 gledalaca. Po nekim nalazima, FBI je još tada formirao Lenonov dosije.
I novinar Mark Vajt opisao je moguće političke motive Lenonovog ubistva. Po njemu, za Lenona je počeo da se interesuje i sam Edgar Huver, kada je muzičar 1971. godine objavio svoj dobrotvorni koncert za "Bijele pantere" i njihovog vođu Džona Sinklera, koji je bio optužen za posjedovanje marihuane.
Lenon u svojoj pjesmi posvećenoj Sinkleru pjeva stihove čiji prevod glasi "Nije fer Džon Sinkler, sudije mu dale deset za dvije... da je bio vojnik i u Vijetnamu ubijao za CIA, za mnogo više droge ne bi morao da robija".