Muzika

Hor bečkih dječaka i "Superar" mališani na sceni NPS spremaju spektakl

Hor bečkih dječaka i "Superar" mališani na sceni NPS spremaju spektakl
Foto: SUPERAR BIH | Hor bečkih dječaka i "Superar" mališani spremaju umjetnički spektakl na sceni NPS

Čuveni Hor bečkih dječaka, prvi put nakon 55 godina, u junu dolazi u Bosnu i Hercegovinu, kada će se na sceni Narodnog pozorišta u Sarajevu publici predstaviti u pratnji Sarajevske filharmonije kao najstarijeg bh. umjetničkog postulata, te zajedno sa dječacima i djevojčicama hora "Superar BiH".

Na sceni će sa "Superar" klasom violina, "Superar" horom, Horom bečkih dječaka te Sarajevskom filharmonijom biti više do 260 izvođača, te je riječ o jednom od najvećih izazova za organizatore iz "Superara", koji kao program već šest godina djeluje i u BiH. Udruženje radi potpuno besplatno, a sva djeca koja su uključena u program dobiju nastupe, časove i koncerte bez bilo kakve naknade. Riječ je o društveno odgovornoj priči, socijalno umjetničkoj, za razliku od prakse u većini zapadnih zemalja gdje se muzika uči tako što se jako skupo plaća, bilo da je to hor ili instrument.

"Upravo iz tih poriva u Beču je 2009. godine osnovan 'Superar' kao priča da muzika mora biti dostupna svakom djetetu jer, ako želimo da mijenjamo društvo, moramo to činiti počevši upravo od djece. Ja zastupam tezu da djecu treba izlagati i sportu i drugim stvarima, ali muzika pruža jednu vrstu senzibilnosti i empatije, te prijeko potrebnih kompetencija koje djeca moraju da upiju u svom najranijem dobu", kaže na početku razgovora za "Nezavisne" umjetnička direktorica "Superara BiH" Alma Karić. 

"Superar" je osnovan od strane Bečke koncertne dvorane, Hora bečkih dječaka i "Caritasa" Beča, kao program koji želi da muzičku edukaciju omogući svakom djetetu bez obzira na njegovu pozadinu -  socioekonomsku, vjersku, nacionalnu ili bilo koju drugu prepreku. Danas u Austriji, Švajcarskoj, Lihtenštajnu, Rumuniji, Mađarskoj, Slovačkoj i Bosni i Hercegovini djeluju programi po istom konceptu, viziji, misiji rada, uz neke blage otklone zavisno koje su marginalizirane grupe u kojoj zemlji prioritetne.

"U BiH 'Superar' je prisutan u školama koje imaju prisustvo različitih elemenata marginaliziranih skupina: djeca romske populacije, iz porodica teške socijalne slike, imamo i taj vjerski element... Jedna od škola u kojoj smo prisutni od samog početka je i Osnovna škola 'Kovačići', a koja je vodeća u Kantonu Sarajevo po broju inkluzivnih odjeljenja, sa po dvoje do petoro djece sa različitim vrstama poteškoća. Radili smo i radimo sa djecom sa cerebralnom paralizom, te sa djecom iz autističnog spektra. Glavna poenta 'Superara' nije samo hor i pjevanje u horu. Mi u stvari ulazimo u nastavni proces, jer smo između ostalog potpisali i memorandum sa Ministarstvom obrazovanja KS. Ulaskom u nastavu, 'Superar' radi tri, a ne samo dva ili jedan čas muzičke kulture sedmično", objašnjava Karićeva.

"Superar" u svim zemljama ima i svoj godišnji repertoar koji je svake godine posvećen drugoj temi: ljudskim pravima, ekologiji, zaštiti planete Zemlje i slično. "Superar" u BiH trenutno djeluje u deset školskih odjeljenja. U prvim godinama rada, svoj program su nudili i u Međunarodnoj njemačkoj školi u cilju integracije lokalne djece sa djecom stranaca i obratno. Spajali su i djecu iz SOS sela i onu iz uslovno potpunih porodica.

"Mi ne radimo getoizirane programe, nego u rad uključujemo svu djecu i zapravo radimo pravu inkluziju. Mi ne radimo selekciju, segregaciju, nikakvu audiciju i to najbolje opisuje 'Superar'. Mi zastupamo tezu da je svako dijete muzikalno, a postotak muzikalnosti je nešto što svaki nastavnik može dalje da razvija", naglašava Karićeva.

Ona smatra da je učenje muzike grupnog rada najefikasnije u ranoj dobi u cilju da se djeca razviju, propjevaju, razviju kompetencije kao što su samopouzdanje, autorefleksija, društvene kompetencije...

"To je i način da djeca koja su povučena shvate svoje mjesto u društvu, jer mi zapravo koristimo muziku kao alat za važnije ciljeve", dodaje Karićeva.

Koncert koji će se desiti u Narodnom pozorištu Sarajevo 17. juna "Superar" naziva godišnjom manifestacijom kao krunom rada u jednoj godini. Prvi put takav koncert je održan u junu 2019. godine.

"Na tom koncertu se trudimo okupiti maksimalan broj djece sa lokacija gdje radimo, a to su trenutno četiri lokacije u Sarajevu. Trudimo se da oni upoznaju jedni druge, da muziciraju skupa i iskuse neka nova iskustva. Na godišnjem koncertu neka djeca zapravo prvi put uđu u pozorište, a u tom njihovom prvom ulasku, oni dobiju situaciju da su zapravo izvođači na najstarijoj i najvažnijoj umjetničkoj sceni u Bosni i Hercegovini", kazala je umjetnička direktorica "Superara BiH".

Koncert 2019. je okupio preko 150 djece iz "Superar" hora, tada uz pratnju Beogradske dječije filharmonije. Ove godine otići će korak dalje, preko 200 djece "Superar" hora, kojima će se na sceni pridružiti čuveni Hor bečkih dječaka.

"Negdje pred kraj šezdesetih godina Hor bečkih dječaka je imao svoj solistički koncert u Narodnom pozorištu u Sarajevu, a sada dolaze na naš poziv, jer su i jedan od osnivača 'Superara'. To je akt podržavanja ove priče i imamo tu neopisivu sreću da će nas ovoga puta pratiti Sarajevska filharmonija. Sa našom klasom violina, 'Superar' horom, Horom bečkih dječaka, Sarajevskom filharmonijom, u Narodnom pozorištu će na sceni biti do 260 izvođača. U jednoj od tačaka ćemo imati i baletnu koreografiju, a ono na šta sam jako ponosna je što će djeca 'Superara' iskusiti tri vrste izvođačke prakse, gdje će imati tri dirigenta koji će se izmjenjivati. Među dirigentima su i umjetnički direktor Hora bečkih dječaka Gerald Wirth te aktuelni horovođa istog hora Manolo Cagnin", pojasnila je Karićeva.

Na koncertu u Sarajevu djeca će pjevati osim na svom maternjem, još i na rumunskom, italijanskom, švedskom, engleskom, ukrajinskom, jezicima iz Afrike...

"Ponosni smo na činjenicu da i djeca koja ne bi voljela pjevati, koja ne bi voljela takvu vrstu angažmana, nego bi radije igrala fudbal, ipak će dobiti jedno neopisivo iskustvo koje se kasnije može transferirati i na druge aspekte njihovog života, ne samo na bavljenje muzikom. Djeca u 'Superar' repertoaru već od najranije faze uče pjesme koje dolaze iz svih dijelova svijeta", zaključuje Karićeva za "Nezavisne".

 

 

Video-zid ispred Narodnog pozorišta

Veliku zahvalnost ljudi iz "Superara" iskazuju menadžmentu Narodnog pozorišta Sarajevo i direktoru Dini Mustafiću. U toj ustanovi funkcionišu i Balet i Opera i Drama i svi su oni našli načina da pomjere svoje obaveze kako bi "Superar" imao slobodno i potpuno besplatno za korištenje prostor za generalne probe 16. i 17. juna, kao i za koncert 17. juna.

"Dan kasnije će biti održan i solistički koncert Hora bečkih dječaka. Uspjeli smo da naš koncert 17. juna bude besplatan za publiku. Možemo da razumijemo da će interes biti veći i radimo na tome da ispred Narodnog pozorišta bude postavljen ekran koji će dva dana prije emitovati i koncert Sarajevske filharmonije sa bh. reperima Frenkijem i ostalima", najavila je Alma Karić.

 

Ponosni na mališane "Svete obitelji"

"Superar" horovi trenutno djeluju na četiri lokacije u Sarajevu. To su osnovne škole "Kovačići" i "Džemaludin Čaušević", zatim Dječija kuća, te Produženi boravak Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije u Predškolskoj ustanovi "Dječji vrtić Sveta Obitelj"

"U Produženom boravku Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije, odnosno u vrtiću 'Sveta obitelj' imamo preko 60 djece u programu koji nam izuzetno napreduje, jer smo sa njima počeli da radimo tek u septembru prošle godine, a zahvaljujući izuzetnom razumijevanju menadžmenta ove ustanove na čelu sa ravnateljicom dr.sc.s. Katom Ostojić, kao i ostalim zaposlenicima. Izuzetno smo ponosni na lokaciju na Stupu, gdje smo počeli u pandemijsko vrijeme, ali trud koji ulaže naš 'Superar' tutor, a ujedno i voditeljica glazbene sekcije vrtića Marija Ivančević Stipić je izuzetno vidljiv", istakla je Alma Karić.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije