Banjalučka filharmonija, kao najmlađa u regionu, od svog osnivanja do danas već je stvorila tradiciju održavanja novogodišnjih koncerata.
Sa izuzetkom od prije dvije godine, kada koncert nije održan, simfonijski orkestar banjalučkoj publici svakog prvog dana Pravoslavne nove godine donosi na dar repertoar i interpretaciju zavidnih umjetničkih dometa. Tako će biti i sutra u Kulturnom centru Banski dvor - sa početkom u 12 časova, za kada je najavljen nastup Banjalučke filharmonije.
Njen direktor, istaknuti violinista i viši asistent na Akademiji umjetnosti u Banjaluci Ivan Otašević u razgovoru za "Nezavisne", između ostalog, rekao je da očekuje najbolji koncert do sada.
NN: Koje novine banjalučka publika može da očekuje na ovogodišnjem koncertu Filharmonije i koji su gosti koji će ovaj put nastupiti?
OTAŠEVIĆ: Koncertom će dirigovati dvije sjajne dame, u pitanju je šef dirigent Banjalučke filharmonije Vanesa Kremenović i poznata umjetnica iz Srbije Vesna Šouc. Sa simfonijskim orkestrom će nam nastupiti sljedeći solisti: Marija Šestić - vokal, Albina Smajlović - sopran i Robert Lakatoš, sjajni violinista iz Srbije, koji je 2015. godine pobijedio na prestižnom violinskom takmičenju "Sarasate" i jedan je od najprespektivnijih mladih virtuoza na violini u regionu. Program će objediniti najljepše muzičke kompozicije iz repertoara svih svjetskih orkestara, a sviraćemo i kompozicije zabavnijeg, revijalnijeg karaktera. Tako koncipiran program je dostupniji širem spektru publike, koja će ove godine moći da prati koncert i sa LED ekrana koji će biti postavljen ispred Kulturnog centra Banski dvor. Na taj način će i gledaoci koji ne uspiju da dođu do ulaznice moći da isprate ovaj koncert. Takođe, novogodišnji koncert će direktno prenositi RTRS.
NN: S obzirom na veliku posjetu vašim koncertima, možemo li govoriti o popularnosti klasične muzike kod nas?
OTAŠEVIĆ: Mislim da je klasična (umjetnička) muzika oduvijek bila popularna na ovim prostorima i da za ovakve koncerte vlada veliko interesovanje kod publike. To se i vidi na svim našim koncertima, gdje je koncertna sala uvijek ispunjena do posljednjeg mjesta. Ovom prilikom zahvaljujem Banjalučanima za povjerenje koje nam ukazuju dolaskom na naše koncerte.
NN: Osim od publike, Banjalučka filharmonija hvaljena je i od strane muzičke kritike. Kakve planove imate za naredni period i od čega zavisi da li će oni biti ostvarivi?
OTAŠEVIĆ: Ove koncertne sezone mi ćemo pored koncerata u Banjaluci nastupati u manjim opštinama RS, gdje publika nema često prilike da uživa u koncertima klasične muzike, te ćemo tako i doprinijeti decentralizaciji muzike u RS, što predstavlja i jedan od ciljeva Ministarstva prosvjete i kulture RS. Naš muzički i tehnički napredak je evidentan. Zahvaljujući odličnom radu Akademije umjetnosti u Banjaluci, mi smo na početku imali veći broj muzičara koji su bili i studenti Akademije umjetnosti, dok je sada taj odnos drugačiji, studenata imamo mali broj, budući da su ti studenti sada diplomirani muzičari, te je i njihov odnos prema radu u Banjalučkoj filharmoniji bolji i zreliji.
NN: Prije dvije godine zbog finansijskih problema niste održali novogodišnji koncert, a od aprila prošle godine niste nastupili u matičnom gradu. Da li Banjalučka filharmonija i dalje funkioniše kao udruženje građana ili se finansira iz planiranog dijela budžeta Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske?
OTAŠEVIĆ: Nažalost, mi nismo održali novogodišnji koncert 2014. godine, i moram da kažem da je nama muzičarima to bio zaista veliki gubitak. Radilo se o nedostatku sredstava, te je koncert bilo nemoguće održati, no sljedeće 2015. godine koncert smo uspješno održali, a za ovogodišnji se nadam da će biti najkvalitetniji. Mi se i dalje finansiramo po projektima na konkursima Ministarstva prosvjete i kulture RS i grada Banjaluka, podržani smo od Kabineta predsjednika RS i naših donatora, no ja mislim da Banjalučka filharmonija po svemu što smo radili od 2010. godine ipak treba da bude javna institucija, i nadam se da će to uskoro i postati.
NN: Mnogi mladi ljudi po završetku Akademije umjetnosti nemaju stalno zaposlenje i njihovo zanimanje se tako ne razlikuje puno od ostalih u Republici Srpskoj. Kao pedagoškog radnika moram Vas pitati kako promijeniti takvo stanje stvari?
OTAŠEVIĆ: Muzičari, nažalost, nemaju prilike da se bave poslom za koji su se školovali i mi imamo nekoliko muzičara koji su napustili Banjaluku u potrazi za poslom i sada nastupaju u drugim orkestrima, Sarajevskoj filharmoniji recimo. Treba shvatiti da profesionalni muzičari imaju ozbiljne studije, budući da Akademija umjetnosti predstavlja izuzetno kvalitetnu obrazovnu visoku školu gdje rade profesori vrhunskog kvaliteta, tako da studenti steknu zaista kvalitetno znanje na studijama. Kao takvi, oni treba da nađu svoje zaposlenje u profesionalnom orkestru (javnoj instituciji).
NN: Rođeni ste u Beogradu i pored rodnog grada školovali se u Novom Sadu i Banjaluci. Možete li uporediti muzički potencijal Banjaluke sa dva najveća grada u Srbiji?
OTAŠEVIĆ: Moram da kažem da se pored toga što sam Beograđanin odavno osjećam i kao Banjalučanin, te konstatujem da između muzičara u regionu (Beogradu, Novom Sadu...) i u Banjaluci zaista nema nikakve razlike po talentu i mogućnostima. Jedino je problem što muzičari iz regiona sviraju u profesionalnim orkestrima koji su javne institucije, pa imaju prilike da sviraju u kontinuitetu. Nadam se da će i banjalučki muzičari uskoro dobiti takvu priliku.