Kada se govori o nastupima najvećih muzičkih zvijezda današnjice, poput Tejlor Svift ili Herija Stajlsa, pažnja javnosti najčešće je usmjerena na rasprodate stadione, spektakularnu scenografiju i rekordnu prodaju ulaznica.
Međutim, njihov stvarni ekonomski uticaj daleko nadilazi samu muzičku industriju. Veliki koncerti i festivali više nisu samo kulturna zabava, već ozbiljan ekonomski alat koji lokalnim zajednicama donosi milionske prihode.
Prema analizi finansijskog giganta "Barclays", serija koncerata Herija Stajlsa na londonskom "Vembliju" generisala je više od milijardu funti potrošnje. Sličan, pa čak i intenzivniji efekat zabilježen je tokom turneje Tejlor Svift. U svakom gradu u kojem je nastupala, prihodi ugostiteljstva su rasli, popunjenost smještajnih kapaciteta dosezala je sto odsto, a lokalni biznisi bilježili su promet kakav inače ostvaruju samo tokom novogodišnjih praznika. Ovaj fenomen ekonomisti su zvanično nazvali "Swiftonomics", definišući ga kao privremeni, ali izuzetno snažan podsticaj lokalnoj privredi kroz turističku potrošnju.
Princip ekonomske multiplikacije podjednako važi i za megafestivale poput belgijskog "Tomorrowlanda" ili britanskog "Glastonburyja". "Tomorrowland", svake godine u regiju Flandrije privuče posjetioce iz više od 200 zemalja svijeta, generišući preko 100 miliona evra direktne ekonomske koristi za lokalnu zajednicu kroz smještaj, prevoz i vanpansionu potrošnju.
Regionalni ekvivalent
Da ovaj princip nije rezervisan samo za zapadne metropole, već godinama dokazuje i regionalni festivalski lider "Freshwave" festival, koji se održava u Banjaluci. Održavajući kontinuitet i visok nivo produkcije već 14 godina, "Freshwave" je pokazao da ima kapacitet da preraste okvire muzičkog događaja i postane ključni generator ljetne turističke sezone.
Ugostivši neke od najvećih svjetskih zvijezda elektronske i urbane muzike, festival je Banjaluku pozicionirao na mapu obaveznih ljetnih destinacija za publiku iz cijele Evrope i svijeta.
Internacionalni karakter festivala i njegov direktan uticaj na privredu najbolje potvrđuju i podaci s terena. Organizatori ističu da "Freshwave" već odavno ima stalnu publiku koja ciljano planira godišnje odmore prema datumima festivala.
"Iz godine u godinu svjedočimo sve većem interesovanju publike izvan granica Bosne i Hercegovine. Do sada smo na festivalu ugostili posjetioce sa gotovo svih kontinenata, iz cijele Evrope, ali i iz udaljenih zemalja poput Brazila, SAD i Australije. Već u ovom trenutku bilježimo i prodaju ulaznica u inostranstvu, što jasno pokazuje da "Freshwave" nije samo muzički spektakl, već ozbiljan turistički brend koji ljude dovodi u Banjaluku", poručuju iz organizacionog tima "Freshwave" festivala.
Finansijske analize
Finansijske analize pokazuju da svaki evro uložen u ulaznicu za veliki festival generiše još tri do četiri evra potrošnje u lokalnoj zajednici na ime sporednih usluga. U tom kontekstu, uz kontinuiranu i stabilnu podršku institucija i lokalne zajednice, festivali imaju potencijal da u narednim godinama donesu još značajnije milionske prilive direktno u budžet domaćih privrednika.
Investicija, a ne trošak
Zbog svega navedenog, gradovi i države danas širom svijeta otvoreno se takmiče za organizaciju velikih manifestacija. Ulaganje u festivalsku i koncertnu infrastrukturu, logistiku i subvencije više se ne posmatra kao trošak za kulturu, već kao strateška investicija koja se višestruko vraća kroz poreze i razvoj privrede.
