Što sam više istraživala fado, on me je sve više obuzimao i njime sam se ogrnula kao nekim čarobnim plaštom koji me čini sretnom, kaže Maja Milinković, poznata bh. autorica i interpretatorka harizmatičnog glasa, koja ovih dana promoviše prvi fado singl snimljen u BiH.
Riječ je o novom aranžmanu poznate pjesme Amalije Rodrigez iz 1955. godine "Tudo isto e fado", čiji je autor Anibal Nazare.
Ova izuzetna melodija koja je svijet obišla zahvaljujući čuvenoj Amaliji, inspirisala je i Milinkovićevu koja se kroz niz izuzetno uspješnih koncerata održanih u Sarajevu publici predstavila kao vrsna interpretatorka ovog izuzetno zahtjevnog muzičkog izraza.
Vrsna i osobena interpretacija i doživljaj fado muzike ovu pjevačicu svrstavaju među rijetke u svijetu koji sa posebnom energijom i sugestivnošću emociju fada prenosi na svoju publiku. Ona je za potpisivanje fado izvedbi odlučila koristiti majčino prezime Simonelli, koje joj, kako kaže, bolje pristaje uz fado.
"Pjesma 'Tudo isto e fado' govori da su bol, grijeh, ljubav, ljubomora, svjetlo, tama, tuga i sve što postoji, da je sve to fado (sudbina). Pjesma mi je veoma draga i zato sam se odlučila da nju snimim prvu. Na pjesmi su radili članovi mog ansambla 'Fado verdadeiro': Bojan Dizdarević, Berislav Beus i Adnan Teškeredžić, a produkciju je radio Deneb Pinjo. Snimana je i miksana u studiu 'Signius' na Bistriku", kaže Milinkovićeva.
Pojašnjava da će promocija singla biti realizovana putem radio i TV stanica, kao i elektronskih medija.
"Imam u planu snimiti album fado kompozicija, već radimo na nekoliko numera koje će sljedeće biti snimljene. Pjesme biram po svom ukusu, biće tu tradicionalnih fado pjesama, kao i novih komponovanih", navela je ona.
Izvođenjem fada, Milinkovićeva je unijela novine na bh. muzičku scenu, a kaže da je fado pronašao nju te da je to bila ljubav na prvi "pogled", odnosno slušanje.
"Bilo je to prije dvije godine dok sam pisala svoj drugi album 'Očekivanja' u Berlinu. Od tada se od fada ne odvajam. Mislila sam da će me proći, ali me je, što sam više istraživala fado sve više obuzimao. Publika prepoznaje moju ljubav prema fadu, voli moje interpretacije", istakla je Milinkovićeva. Dodaje da, kada ima koncert, njena publika zajedno sa njom živi fado, koji je veoma emotivna i ekspresivna vrsta muzičkog izražaja, koja od umjetnika ne zahtijeva samo glas, već i emociju.
Mislila sam da će me proći, ali me je što sam više istraživala fado sve više obuzimao, kaže Milinkovićeva
Ističe da nije lako opstati na estradnom nebu ukoliko se ne bavite komercijalnom muzikom i onim što privlači široke mase, ali da, ipak, postoji modus.
"Za sve što vrijedi potrebno je puno truda, upornosti i istrajnosti. Ukoliko mladi ljudi imaju svoj san, treba da ga slijede, ne napuštaju lako i da ne odustaju čim prva prepreka naiđe. Neće uvijek biti lako, ali ako zaista vjeruju u sebe i u ono što rade, nagrada će sigurno doći kad-tad. Poznajem mnogo svojih kolega umjetnika koji rade nekomercijalnu muziku i opstaju", napominje Milinkovićeva.
Ona je do sada objavila dva albuma u pop-rok maniru, na kojima je bila autor pjesama, muzike i aranžmana, no objašnjava da iako je to mnogo posla, bilo joj je zadovoljstvo.
"To jesu veliki projekti, a kako sam ja oduvijek voljela puno raditi, a manje ljenčariti, za mene je to bilo zadovoljstvo. Na kraju krajeva, ima li sretnijeg čovjeka od onog koji radi ono što voli", kaže ova muzičarka.
Pojašnjava da su sve njene pjesme autobiografske, kao i da uvijek izražavju njena intenzivna osjećanja.
"Živim veoma intenzivim životom, volim život i dišem ga punim plućima. Mnogo osjećam, mnogo volim, mnogo patim, kao i svaki umjetnik. Nas je Bog nadario izoštrenim čulima i senzibilnim i ranjivim dušama, da bi mogli stvarati. Nekad je to teško uskladiti u praktični život, ali nije nemoguće", smatra ona.
Milinkovićeva kaže da paralelno sa radom na fadu ima i nastupe sa svojim rok sastavom.
"Imali smo koncert na rok festivalu u Goraždu. Razmišljamo o novim pjesmama, sve opcije su otvorene", zaključila je ona.
Ništa bez suza
Fado ili u prevodu ''sudbina'' je portugalska narodna muzika, tužna i nostalgična. Smatra se da fado izvođač nije uspješan ako publici ne izmami suze. Nastao je u Portugalu, kao muzika radničke klase, svirana iz zadovoljstva, ali takođe i kao olakšanje u tegobnom životu. Svirana je na kraju radnog dana u tavernama, takođe i među ribarima i usamljenim moreplovcima na njihovim dugim putovanjima. "Coimbra fado", drugi pravac u fado muzici, bio je omiljen među univerzitetskim profesorima i studentima. Fado je dostigao vrhunac u prvoj polovini 20. vijeka. Glavna imena iz tog perioda su: Alfredo Marćeneiro, Maria Teresa de Noronha i Armandinho, Haime Santos i, naravno, diva fado muzike Amalia Rodrigez.