"Trag" je ansambl koji njeguje tradicionalnu muziku Balkana, kombinujući je sa savremenim formama i drugačijim žanrovima. Sve članove etno grupe okupila je ista želja da se promoviše ovakva vrsta muzike i uopšte naša narodna baština, za koju misle da ima nevjerovatan potencijal i vrijednost, koja i treba da bude naš predstavnik u svijetu. U sklopu djelovanja grupe zajedno su obradili više desetina pjesama, ponose se svojom autorskom muzikom, a jedni su od najpoznatijih čuvara izvorne muzike, tradicije i tradicionalnog ritma.
Ove godine "Trag" obilježava 18 godina postojanja, a rukovodilac grupe Valentina Milekić Kovačić u intervjuu za "Nezavisne" objašnjava koliko je prihvaćena etno muzika na našim prostorima, otkriva nove detalje u vezi s albumom koji je nedavno predstavljen publici i osvrće se na prethodne saradnje, ali sa pogledom u budućnost.
NN: Koja je osnovna misija i cilj etno grupe "Trag"?
MILEKIĆ KOVAČIĆ: Smatramo da je narodna pjesma živa materija koja se prenosi sa generacije na generaciju i da svako pokoljenje treba da utka u nju dah svoga vremena. Svih ovih godina naša misija je ista: da pronađemo stare, već pomalo zaboravljene narodne pjesme i obradimo ih kroz moderne aranžmane. To nije nimalo lak zadatak, jer podrazumijeva dugotrajno i mukotrpno traganje za onom pravom pjesmom, koja ima potencijal da se aranžira na moderan način, a zatim "skidanje" decenijske, ponekad i vjekovne prašine sa nje. Pravljenje modernog aranžmana za ovakvu vrstu muzike iziskuje izgrađen i rafinisan estetski ukus, poznavanje drugačijih vrsta muzike, ali i dobar osjećaj mjere, kako bi se u novom ruhu sačuvalo ono iskonsko i tradicionalno.
NN: Na koji način ćete obilježiti punoljetstvo grupe?
MILEKIĆ KOVAČIĆ: Našoj publici, koja nas sve ove godine bodri, prati, kritikuje i daje snage da istrajemo, obećali smo da ćemo godinu punoljetstva obilježiti mnogim novitetima, ali i zanimljivim retrospektivama. U želji da nova godina bude ljepša od prethodne, da je dočekamo raspjevano i veselo, uveče 31. decembra, promovisali smo prvu pjesmu i spot sa novog albuma, pod nazivom "Tvojte oči, Leno, mori". Lik Lene u spotu tumači Martina Martić iz Mostara kroz svoj virtuozni ples na svili. Spot je radila mlada ekipa, na čelu sa rediteljem Boškom Krljašem. U želji da damo priliku mladim ljudima jedne nove generacije da interpretiraju tradiciju i našu muziku na svoj način, napravili smo iskorak iz okvira dosadašnje poetike naših spotova. Učili smo jedni od drugih, brusili, glačali, ali smo na kraju zadovoljni postignutim. Odmah nakon objavljivanja spota, uslijedila je interesantna elektronska izložba fotografija, kroz koje su naši prijatelji, poznati banjalučki fotografi, izrazili svoj susret sa našom muzikom. Naši pratioci i fanovi su mogli da uživaju u umjetničkim fotografijama Tee Jagodić, Bojana Crnokraka, Aleksandra Arsenovića i Vladimira Milakovića, a za vikend nas očekuju i fotografije Zlatka Aleksića, koje su se prošle godine našle u "Nacionalnoj reviji" Srbije.
NN: Možete li da nam kažete nešto više o novom albumu?
MILEKIĆ KOVAČIĆ: Na albumu "Trag i prijatelji" radili smo strpljivo i predano gotovo pet godina. Na njemu je 13 pjesama iz različitih dijelova Balkana. Najponosniji smo na one iz naših krajeva. Ovoga puta to su pjesma "Kad zapjevam ja i seja mila" iz Kninske Krajine i "Ajmo moje seje poigrati" iz Sanskog Mosta. S obzirom na to da su u izvornim izvođenjima u kojima su zabilježene pjesme ovog tipa rijetko imale instrumentalnu pratnju, one su ujedno bile i najveći izazov u aranžnmanskom smislu. "Trag i prijatelji" je album koji je nastao iz ljubavi i hemije nas i naših muzičkih gostiju, prijatelja. To su muzičari iz naše zemlje, regiona, ali i udaljenih dijelova svijeta koji se na različite načine bave tradicionalnom muzikom i upravo kroz zajedničke aranžmane željeli smo pokazati to jedinstvo različitosti. Ono što nam je svima zajedničko je ljubav prema muzici i tradiciji, a posebno prema tom tracionalnom balkanskom melosu koji je prava riznica ljepote i raznolikosti. Gosti na albumu su guslarka Bojana Peković, perkusionista Hadi Hrekes, kompozitor Mladen Matović, profesor klarineta i bubnjar Dejan Trkulja, violinista Marko Zoranović, kavalista Miloš Jakovljević, tamburaš Luka Stijaković i oktet "Istočnik".
NN: Kako prolazi ovakav žanr muzike na našim prostorima?
MILEKIĆ KOVAČIĆ: Ako uzmemo u obzir da je kultura u posljednje vrijeme degradirana u svakom pogledu i da se mi bavimo nekomercijalnim tipom muzike, mogu ipak da kažem da imamo mnogo koncerata. Izraženo u brojkama, to je otprilike oko 40 koncerata i nastupa godišnje, što je prilično veliki broj. Vrlo često i ne možemo da se odazovemo na neki zanimljiv poziv s obzirom na to da nam poslovi kojima se primarno bavimo to ne dozvoljavaju. "Trag" je imao preko 600 koncerata na nekoliko kontinenata širom svijeta. Nastupali smo u Americi, Rusiji, Bjelorusiji, Holandiji, Njemačkoj, Austriji, Makedoniji, Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i, naravno, u BiH. Teška srca moram priznati da se ljudi u Banjaluci i dalje bore sa palanačkim sindromom "tuđe je bolje". Čast izuzecima koji nadljudske napore ulažu da afirmišu i domaću scenu! Ovim što radimo pokušavamo sve vrijeme pokazati da treba da cijenimo svoje i da se time ponosno predstavljamo u svijetu. Nevjerovatno je na koji način našu tradicionalnu muziku doživljava publika širom svijeta i tek kad se izmjestimo i sami postajemo samosvjesniji.
NN: Da li su mladi zainteresovani za ovakvu vrstu muzike i koliko je ona u stvari bitna za buduće generacije i uopšteno našu naciju, istoriju i mlade?
MILEKIĆ KOVAČIĆ: Kada smo počinjali, ova muzika nije bila popularna u našoj zemlji, čak su postojale predrasude prema ovakvom tipu muzike. Nas desetak mladih entuzijasta i zaljubljenika u narodni melos prkosilo je modernim trendovima naših generacija i slušalo muziku koja je je u to vrijeme smatrana zastarjelom i prevaziđenom. Vjerovali smo da ova muzika i uopšte naša narodna baština ima nevjerovatan potencijal i vrijednost kojom treba da se predstavimo svijetu. Stajalo nas je mnogo muke, rada, istraživanja i koncertiranja da ljudi uopšte daju priliku ovakvoj muzici, ali kad jednom otvore srce za nju, onda joj se vraćaju uvijek jer se ona i u današnje vrijeme, kada je sve instant i kratkotrajno, odupire svojom univerzalnošću i svevremenošću.
NN: Dakle, od presudne je važnosti da njegujemo i gradimo svoj nacionalni i kulturni identitet?
MILEKIĆ KOVAČIĆ: Pedesetogodišnje njegovanje bratstva i jedinstva u jednoj multikulturalnoj zemlji, kakva je bila Jugoslavija, imalo je mnoge dobre i loše strane. Njegovanje specifičnosti drugog i drugačijeg se izgubilo, naročito osobenosti pojedinačnih naciona, a suštinski kulturna baština svakog od ovih naroda zaista je nevjerovatno bogata i lijepa. Trudili smo se da pokažemo ljudima koliko je bitno da njegujemo i gradimo svoj nacionalni i kulturni identitet, da bismo mogli suštinski da razumijemo i poštujemo drugoga. Mi u našem ansamblu izvodimo, ne samo srpsku muziku, već muziku raznih balkanskih naroda i učimo o kulturama drugih. Sa još nekim ansamblima uspjeli smo da kontinuiranim radom ostavimo trag u srcima ljudi širom svijeta, što pokazuju milionski pregledi naših pjesama na YouTubeu i velika slušanost naših albuma. U našoj zemlji takođe mnogi mladi ljudi danas slušaju ovu vrstu muzike i koncertne sale su prepune.
NN: Imali ste saradnje sa mnogim umjetnicima, jedna od njih je i saradnja sa "Beogradskim sindikatom". Da li mislite da je takav spoj dva potpuno različita žanra muzike napravio "dobar posao" i da li planirate nešto slično toj saradnji u budućnosti?
MILEKIĆ KOVAČIĆ: Kada su momci iz BS predložili saradnju, prilično sam se iznenadila. "Trag" je navikao da radi, kako se to danas kaže, "fuziju" različitih žanrova i da tradicionalni melos i ritmove kombinuje za drugačijim formama, ali hip-hop je ipak nešto što je na pravi pogled djelovalo nespojivo sa ovim što mi radimo. Međutim, kada sam čula tematiku pjesme, više nije bilo dvojbe. Znala sam da je to tema koja može da spoji, ne samo različite poetike, žanrove, Srbe s jedne i druge strane Drine, već i da bude most našeg naroda prema drugim koji nemaju priliku da čuju i vide pravu sliku o nama. Dugo smo radili i brusili pjesmu, gledali smo da je očistimo od dnevne politike i da se držimo univerzalnih poruka i vrijednosti. Nismo željeli huškačku pjesmu, nego onu koja će ispričati istinu o stradanju srpskih civila i svetinja na Kosovu, te odnijeti u svijet drugačiju sliku o našem narodu, koji je nepravedno stigmatizovan. Žrtve našeg naroda nisu manje vrijedne od bilo kojih drugih žrtava na svijetu i smatramo da se ne smiju zaboraviti da nam se ne bi ponovile. Spot je dokumentarnog tipa, ali na refrenima slike ratnog bezumlja nestaju i bivaju zamijenjene nevjerovatnim kadrovima prirode, manastira, monaštva, fresaka, koje bude vjeru, nadu i optimizam da će jednom biti bolje i drugačije i da će se narod vratiti svojim kućama.
NN: Kakvi su vaši planovi za budućnost? Šta publika može da očekuje?
MILEKIĆ KOVAČIĆ: Trenutno su u pripremi još dva spota, koja će, ako bog da, na proljeće biti objavljeni. Prvi je za crnogorsku pjesmu "Oj, đevojko Milijana", na kojoj je naša gošća jedna nevjerovatna djevojka, guslarka Bojana Peković iz Kruševca, koja trenutno studira etnomuzikologiju u Helsinkiju. Već je napisan scenario i za pjesmu "Tamna noći", na kojoj nam gostuje veoma talentovani i poznati perkusionista iz grada Alepa u Siriji, Hadi Hrekes. Prvobitno smo njegovu sestru Hildu, koja već godinama živi u Banjaluci, pozvali kao gošću na albumu, s obzirom na to da smo u sirijskoj tradicionalnoj muzici pronašli gotovo iste arhetipove kao u tekstovima i melodiji naših pjesama. Hilda je to na jedan nevjerovatan način sve povezala sa vizantijskim pojanjem i tom vrstom tradicije koja nam je zajednička. Nakon gostovanja na albumu, Hilda se udomaćila i sad je već tri godine u "Tragu". Za potrebe snimanja savladala je čak i fonetsku razliku između suglasnika č i ć, dž i đ, prihvatila i savladala srpski humor i time zaista postala punopravan član. Kada je odvojeno ne predstavimo na koncertima, zna se desiti da publika i ne prepoznaje da se radi o nekom ko dolazi čak sa drugog kontinenta.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
