Za braću blizance Ratka i Radišu Teofilović, otkako su se devedesetih godina pojavili na muzičkoj sceni, mnogi su se složili da su jedinstveni izvođači drevne srpske i balkanske vokalne muzike.
Oni su, između ostalog, stupivši na etno muzičku scenu, pronašli odavno izgubljene harmonije tradicionalnog pjevanja, još od 1998. godine, kada su izdali svoj prvi album "Čuvari sna", preko "Sabazorskih vetrova" iz 2009, "Koncerta u Beogradu, uživo" i posljednjeg CD-a "Vidarice".
Teofilovići su i svojim nastupom na Crkvini iznad Trebinja, gdje su u petak veče i zvanično otvorene Trebinjske ljetne svečanosti, pred oko nekoliko stotina gledalaca, ponovo potvrdili svoj po svemu izuzetan muzički izraz.
"Istina je da naše izvođenje pripada korpusu etničkih muzika, po svome korenu i nastanku, ali mi ne volimo da se žanrovski određujemo i, na kraju krajeva, mi i ne možemo znati, niti tvrditi da li je to baš stotinama godina unazad pevano tako. Tako, po osnovu tog nekog arehtipskog zvuka, može se zaključiti da smo na tom nekom pravom putu, nekom vremenskom putu koji ima duboku vezu sa prošlošću, koja istovremeno ne potcenjuje stvaralačku energiju i umetničku vrednost, ali ne potcenjuje ni budućnost i generacije koje dolaze", objašnjavaju Teofilovići.
Mnoge su pjesme, kažu, izvukli iz pepela, koje su tamo možda i stotinama godina bile zatrpane, a za mnoge se pretpostavlja da su ostali samo njihovi fragmenti.
"Kada smo čuli neke pesme kako su izvođene i kada smo, opet te pesme izvodili ljudima, osnovna melodija je ostala označena kao takva, ali bi trajanje tih nota, pauza, drugi glas, menjali uvreženo mišljenje da neka pesma treba tako da izgleda, tako da mi nismo menjali pesme, već naše izvođenje menja njihovu percepciju", kaže Radiša.
I upravo je, tvrde braća, to njihovo specifično dvoglasje učinilo možda i najviše da stare srpske pjesme, čak i one koje su dosta izvođene, budu do te mjere neobične da je slušanjem teško odrediti da li ih izvodi jedna ili dvije osobe. Ratko kaže da je u pitanju "dvoglas" u kojem Radiša, po nekom svome daru da čuje prošlost, u stvari prepoznaje zvuk minulih dana, za kojima oba tragaju.
"Cjelokupna civilizacija i svi narodi tragaju za tim zvukom i mi smo toga svesni. Imali smo u Poljskoj situaciju da nam čovek kaže: 'To nije potrebno samo nama, to je potrebno celoj civilizaciji', tako da mislim da je to traganje jedna spiritualna stvar i jedno stanje svesti duha u trenutku kada mi to izvodimo", kaže Ratko.
Njegov brat blizanac, govoreći o drugom specifikumu njihovog pjevanja, zatvorenim očima i glavama uzdignutim ka nebu dok pjevaju, sa stisnutim šakama i tek ponekim pokretom, negira da je to dio unaprijed smišljene koreografije.
"Ljudi koji sede ispred vas, ma koliko ih bilo, moraju da vam veruju, a ako bi to bila koreografija - ljudi bi to osetili, jer mi ne možemo da radimo ovo što radimo bez potpunog davanja", ističe Radiša.
Prilagođavajući se što autohtonijem izvođenju muzike, Teofilovići kažu da se često prilagođavaju i zvuku instrumenta koji ih prati, bilo da je u pitanju kaval, darabuka ili gitara, koja se na njihovom novom albumu "Vidarice" javlja kao "treći glas", koji je, u saglasju sa njihova dva glasa.
Kažu da ovaj album digitalno prodaju, ne samo u Americi, već i cijelom svijetu, a nakon prve promocije održane 17. maja u Galeriji "Ozon" u Beogradu, prvi promotivni koncert "Vidarica" slijedi 9. jula u Zagrebu, čija diskografska kuća "Kroacija rekords" preuzima i distribuciju albuma za Hrvatsku. Na ovom se albumu nalazi 14 pjesama, među kojima su i "A, što ti je mila kćeri jelek raskopčan", "Rosna livada", "Gusta mi magla padnala", "Navali se Šar-planina", ali ima i nepoznatih pjesama koje Teofilovići tek sada otkrivaju.
Počele Trebinjske ljetne svečanosti
Vidovdanskim koncertom pod nazivom "Sa Gračanice Gračanici" u Trebinju je zvanično otvorena kulturna manifesatacija Trebinjske ljetne svečanosti, koja traje do oktobra.
"Ovaj sabor i ove svečanosti su samo još jedna potvrda u opredjeljenju da Trebinje bude stalna stvaralačka kreacija i da kultura kao čovjekova djelatnost koja je kadra da nadilazi materijalne teškoće dobije ovdje svoju punu afirmaciju", rekao je otvarajući manifestaciju Dobroslav Ćuk, načelnik opštine Trebinje.