Kada se na ovim prostorima pomene etno muzika, prve asocijacije su zasigurno Bilja Krstić, "Balkanika" i Sanja Ilić, ali je malo kome poznato da je cio jedan pokret, koji je bio zamišljen da promoviše balkansku muziku, a kasnije i zaživio kao nova balkanska muzika, u stvari bio pokrenut još 1991. u Nišu, od strane Dragomira Milenkovića, kompozitora i vođe sastava "Hazari".
Vrsni muzičari su se tada okupili oko zajedničkog rada na razvoju nove muzike Balkana, kao i na očuvanju kulturnih vrijednosti balkanskih prostora.
Stvaralaštvo ovih muzičara, koji su sebi dali naziv "Hazari" po plemenu za koje se vjeruje da je nekada živjelo upravo na prostoru južne Srbije i koje je bilo inspiracija u raznim domenima kulture (poput "Hazarskog rečnika" Milorada Pavića), bazira se na elementima tradicionalne muzike, modernog muzičkog izraza, kao i na klasičnim evropskim izvorima.
"Hazari" se 1994. "sele" u Beograd, gdje počinju snimati svoje materijale, na kojima je kompozitor i prvi čovjek grupe Dragomir Milenković, sa više od stotinu kompozicija, zaokružio svoje ideje o, kako kaže, balkanskom muzičkom univerzumu.
"Mene kao kompozitora, koji je i član Udruženja kompozitora Srbije, samostalnog umetnika nemirnog duha, koji se čitav svoj život bavi kompozitorskim muzičkim radom, ali i kao velikog tradicionalistu, lako je bilo zainteresovati za etno muziku. Tako sam i pokrenuo projekat nove balkanske muzike, koja je kasnije postala muzikom koju mnogi izvode i preferiraju, poput Biljane Krstić i Sanje Ilića, a to su upravo najprezentativniji muzičari koji su pod mojim uticajem i mojom idejnom vizijom krenuli u ovaj projekat", kaže muzičar Dragomir Milenković.
Ono što ga je u ovoj arhaičnoj muzici zainteresovalo osim, naravno, same muzike, jeste i potreba, kako dodaje, ne za samodokazivanjem, već za jednim kolektivnim, srpskim dokazivanjem.
"Ovo me je zainteresovalo jer se radi o meni, mojim precima, o mom duhovnom nasleđu. Uradio sam ovo i zato da pokušam ispraviti nepravdu koju nam je možda naneo i celi svet jer nas, Srb,e vrlo često, onako zajedljivo i nepošteno, smatraju arhaičnim narodom prošlosti, narodom koji se stalno u nju vraća. Ja sam, radeći ovu muziku, upravo hteo da dokažem to da smo mi narod budućnosti i zato sam u ovu muziku ugrađivao elemente budućeg vremena i savremene elemente muzike koji se danas koriste u svetu. Svestan toga da nigde u svetu ovakva muzika ne bi prošla postiđeno, ja sam se svojski zauzeo da ona i uspe", objašnjava, ne bez izvjesne doze ponosa, Milenković.
Da je njegova muzika zaista dobar primjer spoja svih vremena, svjedoče i oni momenti u kojima, baveći se muzičkom nadogradnjom na srpsku tradiciju, on spaja momente u duhu tridesetih, pa muzika koja iz ovog spoja proistekne je, u stvari, svojevrsni srpski muzički vremeplov.
Nemali broj pjesama koje izvode "Hazari" ima elemente džeza jer se i sam Milenković dugo godina bavio ovom granom muzike, pa je, pokrećući cio ovaj projekat, upravo izvršio i reformu džeza na ovim prostorima, krenuvši da izgrađuje srpski i balkanski džez.
"To su radile i još neke moje kolege koje su ispravno shvatile tu svoju misiju, u Bugarskoj, Grčkoj, pa i u Turskoj, tako da se danas može reći da u svetu postoji balkan džez i balkanska muzika. U konstelaciji svega, desilo se, dakle, to da je ova svebalkanska ideja pobedila jer danas je u svetu balkanska muzika rame uz rame sa svim popularnim pravcima, najpopularnijim danas, kao što je latino muzika, kao što je muzika Amerike, pank, rok ili pop", dodaje Milenković.
Među svim tim pravcima i trendovima, balkanska muzika i muzika iz Srbije je pravi hit u svijetu, a sve više glasovitih, stranih muzičara i muzičkih sastava izvodi ovu srpsku tradicionalnu muziku, bilo u obradi, bilo onako kakva ona jeste.
Milenković kaže da o tome ima i dokumentaciju - bezbroj snimaka od Australije, Holandije, Amerike, Kanade, gdje se sve češće čuje "'Ajde Jano" ili mnoge druge pjesme.
Ova originalna balkanska muzika zasigurno ne bi bila to što jeste da se ne izvodi na originalnim instrumentima, a pored starih ritmova, muških i ženskih glasova koji na CD-ovima "Hazara" stvaraju jednu zaista originalnu atmosferu, ipak su neprevaziđeni zvukovi gajdi, kavala, klarineta, gitare, saza, udaraljki, koje su ručno rađene i za koje je potrebno veliko umijeće da se naprave.
"U početku nije bilo majstora koji izrađuju ove stare instrumente, ali je onda jedan pametan momak u Beogradu, Vlada Simić, koji je inače vođa sastava 'Belo platno', ali je i tehničar po struci, došao na ideju da počne da proizvodi stare instrumente, a za njim i još neki, pa su Beograd i Srbija sada puni toga. Na taj način smo, i pored svih zanemarivanja svoje kulture i tradicije, u kome gotovo da smo neke instumente doveli do nestanka, uspeli da ih ponovo oživimo", priča Milenković i dodaje da svaka njegova nova pjesma podrazumijeva i neko novo istraživanje, pa bi se moglo desiti da u nekom od narednih ostvarenja "Hazara" čujemo gusle ili neki drugi instrument hercegovačkog kraja, u kome nije mnogo boravio i koji, kako reče, tek sada otkriva.
Zadnji njihov CD, koji je izašao prošle godine, zove se "Gajde" i rađen je kao elektronika, odnosno, savremena moderna elektronska muzika za mlade, ali se neprekidno čuju srpske gajde, kao i kaval, frule, žičani instrumenti.
Pored ove njegove velike muzičke ideje i njegove "životne misije", kako je naziva ovaj muzičar, pred sobom, priznaje, ima još jedan važan zadataka, a to je da uradi novu srpsku duhovnu muziku, odnosno duhovnu muziku budućnosti, onako kako će ona izgledati u 21. i 22. vijeku.
Da bi se, kao i kod etno muzike, riješio osjećaja tereta, shavatajući da mora učiniti nešto kako bi dokazao da Srbi imaju autentičnu kulturu, on je, radeći na muzici koja je postala prepoznatljiva kao srpska, sa srpskim arhetipovima i materijalima iz srpske izuzetne kulturne baštine, počeo ozbiljan rad na spiritualnoj muzici.
"I to će biti moja životna misija, u kojoj ću novu duhovnu muziku ukomponovati s onim elementima koji će otvarati budućnost. Znači, zvucima muzike ću pokušati naći jedan izuzetan jezik jer ona saopštava neverovatne činjenice života i ljudske kulture", objašnjava Milenković.
Tokom svih ovih godina svog postojanja i javnih nastupa, "Hazari" su se predstavili u mnogim radio i TV emisijama, klubovima, na koncertima širom svijeta, na međunarodnim festivalima.
"Svesni smo da se muzikom može učiniti veoma mnogo. Ona menja i tokom epoha transformiše čovečanstvo, tako da se po razvoju muzike vidi šta se s ljudskom kulturom može sve desiti. Zato želimo da i na ovaj način promenimo Srbiju, kako bi ona, a verujem da to već i jeste, postala jednim velikim muzičkim centrom", istakao je Dragomir Milenković.