Meni je nezamislivo da neko ko može da nešto pruži onima koji imaju malo ili nimalo, zatvara oči i ne pruža ruku, bila je svojevremeno izjava makedonskog pjevača Tošeta Proeskog. Iako je tada govorio o odnosu bogatih i siromašnih, ova rečenica se savršeno uklapa i u trenutno stanje na našoj muzičkoj sceni.
O pozitivnom uticaju muzike na čovjeka, koja oplemenjuje dušu, suvišno je i govoriti, kao i o posebnosti onih koji je stvaraju i izvode. Povodom 21. juna, Svjetskog dana muzike, niz manifestacija održan je i u gradovima BiH.
Veselo je bilo i u Banjaluci, a muziku su izvodila djeca, odrasli, pojedinci, grupe, horovi, orkestri. Prigodnom svečanošću obilježavanje ovog praznika započeto je u Akademiji umjetnosti, a program je nastavljen ispred tržnog centra "Mercator" i Hypo Alpe Adria Banke. Muzičari su svoja djela izvodili u glavnoj banjalučkoj ulici, ali i u zgradi Vlade RS, gdje je učesnike pozdravio i Goran Mutabdžija, ministar prosvjete i kulture RS.
No, kroz razgovore s ljudima koji se još profesionalno bave muzikom nismo mogli da čujemo mnogo lijepih riječi.
Sve manje novca: U svijetu je praksa da se muzičari na taj dan podstiču da stvaraju muziku, no domaći muzičari su taj dan izašli na ulice kako bi što veći broj ljudi upoznali s onim što rade. Muzička udruženja, orkestri, muzičke manifestacije dobijaju iz godine u godinu sve manje novca, pa se po cjelokupnoj situaciji stiče utisak da muzika diše na škrge.
Spomenko Guzijan, predsjednik Gradskog tamburaškog orkestra Banjaluka, naveo je da je činjenica da je uporedo sa sveopštom ekonomskom krizom, pogođena i kultura.
"O našim muzičarima nadležni resori gotovo da više uopšte ne vode računa. Muzika kojom se mi bavimo, kao i umjetnička muzika, koja podrazumijeva orkestre nikada nije mogla da se osloni na preživljavanje isključivo od nastupa. To nije takva vrsta muzike, ali ona ostavlja trajne kulturne vrijednosti i to je ono što se nažalost zaboravlja", kazao je Guzijan.
Napomenuo je da su zahvaljujući programima koji su bili organizovani povodom Svjetskog dana muzike u nekoliko gradova u BiH građani dobili priliku da čuju šta je to što oni rade, a dodao je da se nada da je bar nekom od njih za oko zapao neki orkestar, bend ili muzičar.
Generacije siromašne duhom: S njim se slaže i Branka Radošević, viši asistent na Akademiji umjetnosti Banjaluka, koja je dodala i da je jako malo onih koji danas imaju sluha za muzičare i talentovane ljude.
"Mislim da umjetnost generalno, a samim tim ni muzika nisu bili u goroj poziciji nego sada. Nema sponzora, nema ljudi koji bi imali sluha i bar malo pomogli talentovane ljude", rekla je Radoševićeva.
Prema njenim riječima, najveće šteta je što ćemo imati ili već imamo generacije koje su siromašne duhom.
Optimizam je, kada je muzika u pitanju, izgubila i Sanja Šeranić, pijanistkinja i predsjednica Udruženja muzičkih umjetnika RS, koja je istakla da Banjaluka nakon 12 godina postojanja Akademije ima sjajne muzičare na koje možemo biti ponosni, ali koji će vjerovatno morati uskoro da odu iz zemlje.
Od entuzijazma se ne živi: "Ne možemo više govoriti ni da je samo problem u novcu. Problem je što se on raspoređuje bez prioriteta, logistike, strategije i cilja. Kada se smanjuje novac u budžetu, to prvo osjete ljudi koji se profesionalno bave umjetničkom muzikom", rekla je Šeranićeva.
Napomenula je da muzičari ne mogu više raditi samo zahvaljujući svom entuzijazmu, kao i da je krajnje vrijeme da odgovorni pokrenu stvari s mrtve tačke.
Ipak, muzičari su se i ove godine, četvrti put, zahvaljujući svom entuzijazmu okupili i pridružili obilježavanju Svjetskog dana muzike.
Profesori, studenti i svi oni koji se profesionalno bave muzikom složni su u činjenici da ne mogu da žive od entuzijazma i ljubavi prema njoj.
Šta je muzika
Muzika je umjetnost stvaranja uređenih odnosa između tonova. Muzika ima tri osnovna elementa: melodiju, ritam i harmoniju.
Prvi oblici muzike nastali su u starijem kamenom dobu - paleolitu. Prva istraživanja vršio je Čarls Darvin u 19. vijeku.
Naučnici koji su se tada bavili istraživanjem muzike nisu bili obrazovani muzikolozi.
Nauka o muzici i njene discipline obrađuju s naučne tačke gledišta nastanak i razvoj muzike, njene stvaraoce - kompozitore, njihova djela i izvođače (orkestar) kao i muzičke instrumente.
Dalji pravci istraživanja muzike su teorija muzike, koja analizira muziku i daje uputstva za njeno komponovanje, i njena kraljevska disciplina harmonija, kao i muzička sociologija i muzička psihologija.
Nastanak
Postoji više teorija o nastanku muzike.
- Čovjek je počeo da ispušta nizove glasova pokušavajući da privuče suprotan pol.
- Čovjek je pjevao iz potrebe da komunicira sa drugim ljudima iz zajednice.
- Čovjek je pokušavao da oponaša zvukove iz prirode.
- Tokom rada čovjek je udarao grančicama koje je koristio kao alat i shvatio da se taj zvuk može ponoviti.
Te teorije nisu prihvaćene zato što nije postjalo materijalnih dokaza. Žil Kombarje je tvrdio da muzika zahtijeva intelekt, odnosno razvijene mentalne sposobnosti.
Zašto je muzika bitna
* "Muzika je uvijek bila hrana ljubavi, a ljubav je hrana za muziku."
Volfgang Amadeus Mocart
* "Muzika je dovoljna za život. Ali, život nije dovoljan za muziku."
Sergej Rahmanjinov
* "Dirigent ne stvara muziku, ona stvara njega - ako je prihvati, ako joj se prepusti, ona će ga ponijeti i to će osjećanje prenijeti na nas."
Piter Bruk
* "Muzika je otkriće veće od sve mudrosti i filozofije."
Ludvig van Betoven
* "Ja stvaram muziku da bih preživio, a ne za vječnost."
Johan Sebastijan Bah