Muzika

Pratite nas na Google news

Ne možemo svi biti piloti helikoptera

Ne možemo svi biti piloti helikoptera
Ne možemo svi biti piloti helikoptera
Savo Drakulić

Kako posljednjih dana nikome nije bilo do muzike, tako nije ni mnogim banjalučkim muzičarima, pa su, svjesni teške situacije koja je zadesila njihove sugrađane tokom poplava, ostavili instrumente po strani i dali sve od sebe da kao javne ličnosti budu humani i pomognu koliko umiju i mogu, kao primjer svima.

Jedan od prvih koji je ostao pribran i hladne glave, producent i basista rok grupe "Neuro" i prije svega čovjek velikog srca i od akcije, Ninoslav Dobrijević, stanovnicima poznatiji kao Tiki, odmah se samoinicijativno bacio na praktično djelovanje, ne čekajući nikoga da ga pozove. Upravo sa njim smo juče proveli nekoliko časova na terenu, dok već četvrti dan obilazi najugroženija banjalučka naselja nudeći pomoć svima.

 "Ne možemo svi biti piloti helikoptera", izgovara maksimu kojom se vodi, a bio je prisutan i kada je sve počelo, dok je sa sugrađanima pokušao odbraniti Česmu od vodene stihije, nažalost bezuspješno.

Dok vozi volontere koji će pomoći samcima da očiste ono što je ostalo nakon poplave u tom naselju, kaže nam da se u praksi sve svelo na samoorganizovanje ljudi. Dolazimo pred dvorište čovjeka koje je doslovno zatrpano blatom i ostavljamo vrijedne omladince.

"Možda sebi dajem previše za pravo, ali kada sjedneš u auto i odeš na teren, vidiš kakva je u stvari situacija i šta ljudima zapravo treba. Sad imamo situaciju da u centrima za prikupljanje pomoći sve funkcioniše kako treba, volontera ima više nego što je potrebno, a na konkretnim lokacijama, u Česmi, Priječanima, Dervišima, Lazarevu, Zalužanima, ljudi sami čiste i saniraju posljedice", naglašava Tiki.

I zaista, slike na samo pet minuta vožnje od centra grada su drastično drugačije, a iako sunce djelimično skriva sve užase koji su se izdešavali prije svega nekoliko dana, ne može da sakrije zabrinutost na licima mještana, koji izbacuju neupotrebljiv namještaj i pokušavaju da bar nešto očiste i sačuvaju.

Nastavljamo prema Priječanima, u kojima su dvorišta prepuna otpada, do juče funkcionalnog pokućstva, a ubrzo se počinje osjećati i težak smrad. Neki od pasa su ostali privezani na lancu. Jadne životinje nisu uspjele pobjeći od najgore sudbine. Malo dalje, malobrojna vojska pomaže mještanima da se riješe otpada.

"Bilo je situacija da ljudima voda ulazi kroz prozor, pa da tek tada saznaju za poplavu, jer se to sve dešavalo rano ujutro, četvrtak na petak. Ja nisam čuo nijednu sirenu. Zašto", pita se Tiki dok prolazimo pored kuća uz obalu na kojima je rijeka ostavila tragove visoke skoro dva metra.

Kaže da je bila evidentna generalna nepripremljenost svih na ovo što se desilo, što je u neku ruku i logično, pogotovu kad je narod u pitanju, koji nije ni mogao naslutiti šta se dešava.

"Drugi dio odgovornosti je na institucijama, koje su morale u mnogo većoj mjeri biti pripremljene. To vuče sporu reakciju, a spora reakcija pravi ovo što smo vidjeli", naglašava Tiki dok prelazimo most prema Dervišima.

Kaže i da je postojao i problem kod ljudi, iako su vatrogasci prvi reagovali.

"Ljudi ih nisu odmah ozbiljno shvatili. Mediji su pokušali da ne šire paniku, pa sve to nije shvaćeno dovoljno ozbiljno. Ko je zakazao, to je duga priča, i to treba i mora da se utvrdi zbog budućnosti i kako se ovo više nikada ne bi desilo", ističe on.

Dodaje i da je sa zvaničnim telefonskim brojevima za pomoć bilo problema.

"Sa besplatnog broja te prosljeđuju na neki drugi broj, koji sam zvao najmanje 50 puta, a kada su mi se javili, spustili su slušalicu. Razumijem preopterećenost, ali da je tu nešto gadno škripalo - jeste. Kako, zašto, neko mora da utvrdi", ističe Tiki dok prolazimo pored srušenih ograda.

"U Kuljanima su organizovali volontere, koji su raspakivali svu hranu koja je stigla i sastavljali u lanč pakete, zajedno sa ljudima iz mjesne zajednice razvozio sam ljudima, na pragove. Podijelili smo oko 1.000 paketa u nekoliko tura. Onda shvatiš da je to najbolje, oni cijeli dan čiste, nemaju vremena da idu negdje ili nemaju od čega da kupe, nekima je voda odnijela bukvalno sve", kaže on i dodaje da sada, srećom, dolaze struja i voda i da se situacija normalizuje malo.

Ipak, još jednom podvlači da je najveći problem čišćenje i da ljudima treba pomoći u tome, što je evidentno dok prolazimo kroz Lazarevo.

 "Čekaju se uputstva zvaničnih organa, ali sve to pomalo sporo ide. Ama, prvoj baki koju vidiš, a da nema ko da joj pomogne, priđi, pomozi joj da očisti", jasan je Tiki.

Naglašava da treba malo "spustiti" velike riječi i dodaje da je prilično jednostavno šta dalje treba činiti.

"Ajmo čistiti i prati, ne treba nam još i zaraza nakon svega ovoga", zaključuje Tiki.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije