Opera Narodnog pozorišta Sarajevo posljednju predstavu izvela je 12. novembra na sceni ovog teatra i do kraja januara neće moći izvesti više nijednu jer nema svoj orkestar.
Sarajevska filharmonija nema više nijednu konvertibilnu marku na računu, tako da su tri operne predstave, koje su bile previđene za decembar, odgođene.
Za formiranje orkestra i njegovo djelovanje potrebno je da resorna ministarstva godišnje izdvoje 1,5 milion KM. No, to se nije desilo pa i 15 godina poslije završetka rata sarajevska Opera nema svoj orkestar, nego je prinuđena da pomoć traži od Sarajevske filharmonije, koja je jedini simfonijski orkestar u Federaciji BiH.
"Sarajevska filharmonija nema 'ni dinara' na računu i ne može platiti gostujuće muzičare da bi svirali naše predstave, a mi svoj orkestar nemamo", kaže Amila Bakšić, umjetnički direktor sarajevske Opere.
Ističe kako je najveći problem jedine operne kuće u državi to što nema svoj orkestar, a ni Sarajevska filharmonija nema dovoljno muzičara da svira svoje koncerte, a kamoli da bude podrška izvedbi jedne operne predstave.
Bakšićeva je ogorčena i tvrdi da je, otkako je došla na poziciju umjetničkog rukovodioca sarajevske Opere, kantonalne vlasti stalno upozoravala na ovaj problem.
"Radila sam i projekat i predračun i to sam predavala svim kantonalnim ministrima kulture, kako koji je 'sjedao' na to mjesto. Svaki put je taj projekat 'gurnut u ladicu' i niko se o njemu nije izjašnjavao. Očito je da nikome ne odgovara da Opera ima svoj orkestar", kaže Bakšićeva.
Dževad Šabanagić, predsjednik Upravnog odbora Narodnog pozorišta Sarajevo i koncert majstor Sarajevske filharmonije, tvrdi kako je za formiranje i funkcioniranje jednog opernog orkestra koji bi opsluživao Operu i Balet Narodnog pozorišta Sarajevo potrebno koliko i za godišnje "kopanje" tri sarajevske ulice.
Šabanagić podsjeća da su prije rata postojala tri simfonijska orkestra u Sarajevu.
"Opera i Balet su imali svoj orkestar prije rata. Nepostojanje orkestra kompleksan je problem koji je trebalo da bude riješen odmah nakon okončanja rata. Međutim, kultura je našim političarima posljednja na ljestvici prioriteta, posebno muzička kultura", ističe Šabanagić.
Dodaje kako je i Sarajevska filharmonija, kao jedini simfonijski orkestar u Sarajevu i FBiH, još nepotpuna, te je jedan od načina da bude riješen problem Filharmonije, Opere i Baleta, da bude proširen orkestar Sarajevske filharmonije.
"Sarajevska filharmonija sada ima oko 50 muzičara, a bilo bi potrebno 120 muzičara koji bi u svako doba mogli svirati za potrebe Opere i Baleta. Naravno, neke muzičare možemo i ugostiti, to rade svi veliki orkestri u svijetu, sve to ne bi bilo teško organizovati, uz malo dobre volje političara u Kantonu Sarajevo i Federaciji BiH", dodaje Šabanagić.
Tvrdi da se u historiji sarajevske Opere nije desilo da dva mjeseca nema repertoar, te da je ovo što se dešava s Operom u Sarajevu sramota za cijelu državu.
"Vlasti bi trebalo da odgovaraju građanima za ovakvu situaciju u kulturi, posebno muzičkoj, ali svi ministri kulture koji su u posljeratnom periodu 'sjeli u stolicu' pravili su planove i projekte, reda radi, koje uglavnom nisu realizirali, a za to nikome nisu odgovarali. Lična karta jednog grada, pa i države jeste filharmonijski orkestar, opera i balet. Kakav smo mi glavni grad i kakva smo to mi država kad dozvoljavamo da su nam Opera i Balet pred gašenjem", pita Šabanagić.
Gradimir Gojer, direktor Narodnog pozorišta, kulturne institucije pri kojoj djeluju i Opera i Balet, kaže da je u Sarajevu i Federaciji BiH dugo pothranjivana logika da se bez opernog orkestra može praviti operna kuća.
"Mislim da je to kriva logika, jer neprihvatljivo je da postoji Opera, a ne postoji operni orkestar i zbog toga pozivam resorne ministre da se konačno pozabave ovim problemom i nađu način da to riješe, jer u svijetu ne postoji ozbiljan grad, metropola i ozbiljna država bez nacionalne opere i baleta", kazao je Gojer.
Edina Papo, umjetnički direktor Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo, koji ove godine obilježava 60 godina postojanja, ističe da non-stop upozorava na problem nepostojanja orkestra koji bi opsluživao Operu i Balet, te da će i Balet za većinu repriznih izvedbi koristiti muziku sa CD-a.