Muzička scena Balkana je doživjela razne promjene kada su u pitanju žanrovi.
Tokom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka muzičari bivše Jugoslavije su išli u korak sa svjetskom scenom. Međutim, bilo je i onih koji su se ipak okretali narodnom zvuku. Neki su to radili isključivo zbog finansijske koristi, a neki zbog zabave.
Fenomen koji je decenijama prisutan na Balkanu su rokeri koji su prešli u narodnjake, narodnjaci koji su prešli u rokere ili su cijelu karijeru koketirali s njima. Tu su i izvođači koji su snimali parodije kojima su jasno ismijavali balkanski melos, ali i stekli određenu finansijsku korist od toga.
Profesor klavira iz Banjaluke Sanja Čolić-Zelić ističe da je muzičare u promjenu žanrova poveo sam život i potreba za boljom budućnošću njih i njihovih porodica.
"Danas se sve vrti oko novca. Čula sam nedavno odličan komentar mog kolege, koji je rekao: 'Rokenrol se svira dok su ti roditelji živi'. To jasno govori sve! Kad dođeš kući i kad ti mama opere odjeću i skuva ručak, a tata da novac za garažu, žice i pojačala, onda je lako svirati rokenrol", istakla je Čolić-Zelićeva.
Ona dodaje da skretanje u komercijalnije vode zbog sigurnije finansijske situacije nije slučaj samo kod naših muzičara, već da je to globalna pojava.
"Ljudi u svijetu prelaze na komercijalniju vrstu muzike kad moraju da žive od nje, i to nije strašno. Ono što je po meni strašno je kad dođe do spoja narodne muzike i pop-rok zvuka, odnosno muzičari sviraju rokenrol, ali ubacuju etno-detalje, pa i obrnuto", dodala je Čolić-Zelićeva.
Među prvim bendovima koji su svoje stvaralaštvo predstavljali publici kroz spoj rok i folk muzike je grupa "Nervozni poštar", koji je sastav iz druge polovine osamdesetih godina, i koji je prvi otvoreno, javno i bez ikakvog skrivanja, spojio hevi metal i narodnjački način pjevanja.
S njima dolazi i era parodije na sve narodnjake i sve što je narodnjačko u muzici. Ovaj popularni sastav dobio je vremenom svoje nasljednike, pa su se rađali bendovi poput sastava "Pero Deformero", čije pjesme i hitovi ismijavaju sve estradno, a šaljivi tekstovi su nekad prozor u muzičku realnost našeg podneblja.
Bend, koji nikad nije krio da je nastao na temeljima muzike "Nervoznog poštara", jeste hrvatski sastav "Brkovi". Mnogi su rad ovog benda okarakterisali kao jako lijep i zabavan spoj narodne muzike i pank zvuka, a "Brkovi" imaju svoju publiku širom Balkana. Obožavaoci ovog benda se identifikuju sa uvodnom linijom pjesme koja se zove kao i bend: "Više od jela i od pića volim društvo brkatih mladića", a "Brkovi za sitne pare" je slogan koji ih prati godinama. Profesor Sanja Čolić-Zelić ističe da je rad ovog benda ismijavanje i kritika društva u kojem živimo.
"To je način njihovog zezanja i ismijavanja, a istovremeno na neki način kritika društva. Meni to izgleda kao smiješan izražaj. Slušala sam 'Brkove' i moram reći da je to ipak jedan nemuzikalan spoj i na kraju ti tekstovi postaju vulgarni i to onda više nije smiješno", istakla je Čolić-Zelićeva.
Profesor dodaje da će publika uvijek slušati ono što im se plasira.
"Jedan od takvih muzičara koji je odlučio da skrene sa puta rokenrola i pređe na narodnu muziku je Aca Lukas. On je napravio karijeru zato što je dobar muzičar, ali odlučio je da proda ljudima ono što je lako i pitko i to je njegov izbor", dodala je Čolić-Zelićeva.
Ona smatra da je sve zapravo u problemu nestrpljenja ne samo muzičara, već i društva koje isključivo teži ka instant rješenjima.
"Mnogi žele da preko noći stvore hit, popularnost i slavu. Mislim da je instant društvo i želja za odmah, sada i sve u stvari i produkt ovog što dobijamo, a generalno ljudi koji žele da se bave kvalitetnom muzikom su siromašni", naglašava Čolić-Zelićeva.
Da slika nije isključivo crna dokaz su i mnogi muzički festivali koji u prethodnih nekoliko godina edukuju svoje posjetioce i predstavljaju manje poznate grupe i bendove.
"Tu su 'OK fest', 'Demofest', 'Exit'. To su sve festivali koje posjećuje stotine i hiljade ljudi koji ne slušaju narodnjake, i na ovim festivalima nema turbo folk muzike, tako da ipak vjerujem da ima nade", istakla je Čolić-Zelićeva.