Ilham Alijev, predsjednik Azerbejdžana, izgradio je blještavu "Kristalnu dvoranu" u kojoj će se održati "Evrovizija", muzički festival za milionsko gledalište širom svijeta, ali kritičari kažu da Vlada krši ljudska prava, sravnjavajući sa zemljom domove ljudi, a sve za jednu veliku noć.
Eldar Gasimov i Nigar Džamal obezbijedili su pravo ovoj zemlji proizvođaču nafte da ove godine bude domaćin "Evrovizije" pobjedom na prošlogodišnjem takmičenju u Njemačkoj 26. maja.
Svjetlucavo staklo i beton nebodera već dominiraju siluetom Bakua kao i skupi automobili, te butici "Dior", "Armani" i "Tiffany & Co", sve to Oilman avenijom pored Kaspijskog mora.
Ali i uz blješteći keš od prodaje nafte i gasa, većinom muslimanska zemlja je potrošila još 50 miliona dolara na gradski fejslifting s namjerom da pokaže sva dostignuća zemlje od kada su postali nezavisni od Moskve 1991. godine. Takođe je potrošena i neobjelodanjena suma novca na izgrdanju pravougaone "Kristalne dvorane" od 23.000 mjesta na obalama Kaspijskog mora.
Grupe za zaštitu ljudskih prava, pak, kažu da su neke od zagrada u centru srušene upravo zbog "Evrovizije" i da su stanovnici prisilno iseljavani, posebno u oblasti oko "Kristalne dvorane", što baca mračnu sjenku na cijeli događaj.
"Azerbejdžanska vlada ne samo da demolira domove, ona uništava živote ljudi", kaže Džejn Bušanan, viši istraživač za Evropu i Aziju u "Human Right Watchu" (HRW).
Dodaje da je "Evrovizija" omogućava Vladi priliku da pokažu Baku hiljadama posjetilaca i milionima televizijskih gledalaca.
"Ali umjesto toga, azerbejdžanska izvršna vlast pokazuje svoje nepoštovanje ljudskih prava prisiljavajući ljude da napuste domove, prelazeći tako u drugu krajnost", dodaje Bušnan.
Kritičari to uljepšavanje po svaku cijenu takođe vide kao pokušaj prikrivanja rastućeg jaza između bogatih i siromašnih, osione korupcije u naftom zavisnoj ekonomiji države od devet miliona stanovnika.
Iako je Azerbejdžan postigao određeni napredak u povećanju životnog standarda svojih građana u posljednje dvije decenije, poštovanje ljudskih prava neprekidno je bilo na udaru kritike pod režimom predsjednika Alijeva, kao i njegovog prethodnika i oca Hajdara Alijeva, kojeg je naslijedio.
Azerbejdžanske vlasti odbacile su oštre kritike o pripremama za izbor najbolje pjesme Evrope, koji će biti emitovan ogromnom međunarodnom auditorijumu, tvrdeći da je sve urađeno u skladu sa zakonom.
"Za neke je 'Evrovizija' veliki i lijepi paraznik, dok je za druge samo razlog za političke provokacije", rekla je Merhiban Alijeva, prva dama i predsjednik Organizacionog komiteta takmičenja.
Lokalne vlasti takođe brane rušenje domova, obrazlažući da su ponudili rezidentima kompenzaciju ili preseljenje. Ali mnogi od onih koji su bili prinuđeni da napuste svoje domove kažu da je kompenzacija bila neadekvatna.
"Nemoguće je naći pristojan smještaj za novac koji su nam isplatili", kaže 35-godišnji Ruslan, koji je iz straha odbio da kaže svoje prezime.
On i njegova majka su među 72 porodice koje su živjele u nekom od srušenih blokova.
"Porodice koje su odbile da napuste domove ostajele su bez struje, plina i vode, dok su zimske temperature padale veoma nisko", kaže ovaj stanovnik Bakua.
Ruslan je prošlog mjeseca napustio dvosoban stan u kojem je živio 25 godina. Dobio je naknadu od 113.000 dolara i sada iznajmljuje stan, za koji mu gradske vlasti pomažu da plaća. Prosječan dvosoban stan u centralnom dijelu Bakua košta oko 200.000 dolara.
U nekim su slučajevima, kako kažu predstavnici HRW-a, stanovnici bili prisiljeni da napuste svoje domove jer su im stanovi rušeni iako su sudski procesi bili u toku. Oni su bukvalno preko noći izabacivani na ulicu.
Evrovizijsko takmičenje koje je izazvalo značajno uzbuđenje u mnogim šou-biznis zajednicama, takođe je pokušalo da izbjegne kontroverze i u drugim sferama ove godine.
Jermenija se povukla iz takmičenja ovog mjeseca, zbog tenzija u Nagorno-Karabahu, enklavi većinski nastanjenom jermenskim populacijom u Azerbejdžanu u kojem su jermenske snage preuzele kontrolu nakon raspada SSSR.
"Azerbejdžan će bez sumnje ponuditi bogatu pozornicu na glasove iz cijele Evrope, ali izvan koncertne dvorane, malo se kritičkih glasova tolerše", rekao je Džon Dalhuisen, zamjenik direktora programa "Amnesti internationala" za Evropu i centralnu Aziju.
