Koncert etno-grupe "Iva" sa prijateljima, kojim obilježavaju 20 godina muzičkog stvaralaštva i koncertne djelatnosti, biće održan večeras u Koncertnoj dvorani Banskog dvora u Banjaluci sa početkom u 20 časova.
Etno-grupa "Iva" je osnovana kao samostalni vokalno-instrumentalni ansambl, koji ime nosi po ljekovitoj travi sa planine Ozren u blizini Doboja.
Na njihovom repertoaru se nalaze vokalna i vokalno-instrumentalna djela iz oblasti narodne i crkvene muzike, kao i moderni aranžmani u stilu "etno-jazz-fusion", koji čine zanimljiv i autentičan spoj tradicionalnog i savremenog.
Do sada su zabilježili brojne nastupe, nagrade i priznanja, kao i dva studijska albuma "Trava iva od mrtva pravi živa!" i "ŠljIVA spiritus movens".
Više o večerašnjem koncertu, poljima djelovanja etno-grupe "Iva" i planovima za budućnost razgovarali smo sa idejnim tvorcem i umjetničkim rukovodiocem "Ive", te profesorom solfeđa na banjalučkoj Akademiji umjetnosti Sašom Pavlovićem.
NN: Kakav koncert nas očekuje u Banjaluci povodom 20 godina muzičkog stvaralaštva i koncertne djelatnosti etno-grupe "Iva"?
PAVLOVIĆ: Banjalučku publiku očekuje jedno muzičko putovanje kroz različite muzičke žanrove koji se oslanjaju na tradicionalnu narodnu muziku. Koncert je zamišljen kao svojevrsni muzički kaleidoskop u kome se prepliću različite muzičke slike koje stvaraju etno-grupa "Iva" i gosti koncerta.
NN: Na šta ste najponosniji kada sagledate protekle dvije decenije?
PAVLOVIĆ: Najponosniji smo na originalnu muziku koju smo stvorili, na kvalitet interpretacije i na prijateljstva koja smo ostvarili u ovom periodu. Takođe, ponosni smo i na to što je "Iva" jedan od retkih domaćih muzičkih sastava koji je prokrstario celom Republikom Srpskom.
NN: Na ovom koncertu ćemo čuti i neke od članova "Ive" koji više redovno ne nastupaju sa grupom. Koliko je izazovno bilo održati grupu dvije decenije i oko ove ideje okupiti ljude koji, nerijetko, imaju druge životne obaveze?
PAVLOVIĆ: U etno-grupi "Iva" u proteklih 20 godina svoj muzički trag ostavilo je preko 50 vrsnih muzičkih interpretatora, što je neuobičajeno za jedan ansambl koji izvodi autorsku muziku. S obzirom na stanje u domenu kulture, članove "Ive" nisu motivisali honorari već isključivo ljubav prema muzici koju "Iva" stvara. Iako su mnogi članovi idući za svojim životima i karijerama prestali aktivno da nastupaju u "Ivi", svi se veoma rado odazivaju i učestvuju u posebnim projektima i programima, a to će uraditi i na koncertu u Banskom dvoru.
NN: Iako ne potičete iz dobojskog kraja, Vi ste osnivač i umjetnički rukovodilac "Ive". Šta Vas je privuklo pjevanju ovog kraja, u čemu se ogleda njegova specifičnost i bogatstvo?
PAVLOVIĆ: Na prvom mestu, "Iva" je počela sa radom očuvanja i promocije srpskog muzičkog nasleđa sa svih prostora gde živi srpski narod, a ne samo onog iz dobojskog kraja. Obradom narodnih pesama bavio sam se još devedesetih dok sam živeo u Srbiji. Ideja za osnivanje ansambla je bila činjenica da je na teritoriji Republike Srpske postojao veoma mali broj pevačkih grupa koje su se bavile očuvanjem srpske tradicionalne narodne i duhovne muzike. Kao profesora solfeđa privukla me je posebno jedna pesma "Zelen oraj", veoma interesantna sa stanovišta melodijskog kretanja i načina pevanja, koju sam čuo na planini Ozren i koja je ujedno i prva kompozicija na našem prvom studijskom albumu koji nosi naziv po narodnoj ozrenskoj izreci "Trava iva od mrtva pravi živa".
NN: Zbog čega je značajno da njegujemo i čuvamo od zaborava muzičku tradiciju?
PAVLOVIĆ: Čovek koji se ne oslanja na tradiciju, istoriju i kulturu svog naroda podložan je svim lošim uticajima kojima je izložen, ne zna zašto se oseća izgubljeno i gubi svoj lični i nacionalni identitet. Jezgrovit odgovor na vaše pitanje daju reči iz zaveštanja svetog Stefana Nemanje: "Nije zlo, čedo moje, čuti i znati tuđu pjesmu. Zlo je zaboraviti i ne znati svoju. Teško onome ko svoju pjesmu ne pjeva."
NN: Koliko se situacija, kada je riječ o tradicionalnim pjesmama ovih krajeva, njihovom čuvanju i promovisanju, promijenila u odnosu na period kada je "Iva" osnovana?
PAVLOVIĆ: Kada je "Iva" počinjala, bilo je samo nekoliko sastava koji su se bavili očuvanjem muzičke tradicije na ovom prostoru. A danas, nadam se da ne zvuči neskromno, zahvaljujući i radu etno-grupe "Iva", na prostoru Republike Srpske postoji veliki broj sastava koji se bave očuvanjem tradicionalne muzike, kako u originalnom izvođenju, tako i kroz obrade pesama.
NN: Još jedna prepoznatljivost etno-grupe "Iva" je, pored čuvanja tradicije, i njeno, uslovno rečeno, osavremenjavanje, odnosno stvaranje aranžmana koji se nazivaju "etno-fuzijom". U čemu se ogleda značaj ovih projekata?
PAVLOVIĆ: "Iva" se poslednju deceniju najviše i bavi "etno-fuzijom". Osim ljubavi prema tradicionalnoj muzici, članove etno-grupe "Iva" privlače i druge vrste muzike, kao što su umetnička muzika, džez, rok, koje su utkane u naše aranžmane. Značaj ovih fusion aranžmana je što muzičarima pružaju mogućnost za bravurozne interpretacije i maksimalnu angažovanost na koncertu, i na jedan nov i specifičan način čuva i promoviše naše muzičko blago.
NN: Na nedavno održanom koncertu u Laktašima premijerno ste izveli kompoziciju "Mnogoželjеna", pa da li je u planu objavljivanje novog albuma, na čemu "Iva" trenutno najviše radi?
PAVLOVIĆ: Muzičko stvaralaštvo je neodvojivi segment rada "Ive". Osim kompozicije "Mnogoželjena", posvećene Presvetoj Bogorodici, banjalučka publika će imati priliku da čuje i premijeru nove kompozicije koja predstavlja moj omaž Stevanu Stojanoviću Mokranjcu, kompozitoru koji se među prvima bavio obradama naših narodnih pesama, a povodom 110 godina od njegovog upokojenja. U prethodnom periodu snimili smo još nekoliko kompozicija koje će publika imati priliku da čuje večeras u Banskom dvoru, a koje planiramo da uvrstimo na naš treći studijski album, čije je snimanje u toku. Na kraju, jubilarni koncert ne bi bio moguć bez podrške predsednika Republike Srpske, Banskog dvora, AMUS-a i firmi "Artist" i "AAP-elektronik", kojima ovim putem još jednom zahvaljujemo.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.