Muzika

Sevdalinka zaslužuje da bude nasljeđe čovječanstva

Sevdalinka zaslužuje da bude nasljeđe čovječanstva
Sevdalinka zaslužuje da bude nasljeđe čovječanstva

Sevdalinka je pjesma koja ima izuzetnu poetsku, muzičku i historijsku vrijednost. Afirmiše lokalni kulturni identitet, prenosi se s koljena na koljeno i izvor je inspiracije međukulturne razmjene. Predstavlja jedinstveno nasljeđe u živoj tradiciji. Konstantno je obnavljana, izvođena i traje do dandanas, a trajaće i dalje. Živa je, to je važno za UNESCO, na čijoj listi s pravom zaslužuje da bude.

Istakla je to Vesna Isabegović, diplomirani etnolog Muzeja istočne Bosne, sa kojom je Udruženje muzičkih umjetnika Tuzla prije mjesec dana podnijelo inicijativu Državnoj komisiji za saradnju sa UNESCOom za nominaciju sevdalinke kao nematerijalnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja i upis na UNESCOovu listu nematerijalnog nasljeđa.

Inicijativa je prihvaćena, a sada, kaže Isabegovićeva, slijedi duži i mukotrpniji put dolaska na listu. Procjenjuje da će on trajati sigurno godinu dana.

"Treba raditi na popisu sevdalinki, valorizaciji, pribaviti materijalne dokaze o njenoj vrijednosti, i sve to prema kriterijima, te poslati međudržavnoj komisiji UNESCOa da to ocijeni, da je prihvati ili ne", dodaje ona.

Zakonski propisi: Isabegovićeva pojašnjava da je UNESCO 2003. godine donio Konvenciju o zaštiti nematerijalne kulturne baštine, koju je BiH potpisala 2009. godine i bila dužna provesti kroz svoje zakonske propise.

"Sve države potpisnice dužne su na svojoj teritoriji obezbijediti očuvanje nematerijalnog nasljeđa, identifikovati ga prije svega. Svrha konvencije je osigurati poštovanje nematerijalnog nasljeđa i povećati svijest o važnosti tog nasljeđa. Dvije su liste u konvenciji... Reprezentativno nematerijalno nasljeđe čovječanstva i onog kome je potrebna hitna zaštita. Sevdalinka treba da ide na reprezentativnu listu. Zaslužuje da bude tu", naglašava Isabegovićeva.

Napomenula je da Udruženje muzičkih umjetnika Tuzla već deveti put organizuje festival sevdalinke i svaki put se rade radionice na terenu da bi se sevdalinka približila građanima i izvršila njena valorizacija.

"I konvencija propisuje da baštinici kulturnog nasljeđa, to je u ovom slučaju udruženje, mogu da predlažu, a profesionalci i institucije im pomažu da to provedu u djelo. Prije mjesec smo podnijeli inicijativu", dodaje ona.

Hrvatska, na primjer, na ovoj UNESCOovoj listi ima desetak nematerijalnih kulturnih dobara, a iz oblasti muzike čak četiri: klapsko pjevanje, istarsko dvoglasno pjevanje i sviranje na istarskoj ljestvici, zatim bećarac te nijemo kolo, plesno kolo Zagore.

Vez iz Zmijanja: BiH je do sada realizovala samo jedan takav projekat pa je 2014. godine na popis uvršten tradicionalni vez iz Zmijanja. Prema informacijama Državne komisije BiH za saradnju sa UNESCOom, prošle godine su bila dva nova prijedloga za uvrštavanje na UNESCOovu listu: konjičko drvorezbarstvo i branje trave Ive na Ozrenu, za koje je procedura u toku.

Isabegovićeva smatra da je važno da na listu dođe i keranje, što je tradicionalna tehnika izrade čipke pomoću konca i šivaće igle, s motivima cvjetova, životinja, plodova voća i slično.

"Ali, sevdalinka među prvima treba da dođe na tu listu. Ona je najpoznatiji tradicionalni muzički izraz ovih krajeva i odavno je zaslužila da bude pod zaštitom UNESCOa", dodala je ona.

Na pitanje šta bismo time dobili, odgovara da bi tada sevdalinka postala dio nematerijalnog nasljeđa čovječanstva.

"Ta međudržavna komisija UNESCOa je zadužena i za davanje međunarodne pomoći u vidu angažmana stručnjaka, obuke osoblja, uspostave infrastrukture bitne za očuvanje i dalje prenošenje, dakle daju tehničku, ali i finansijsku pomoć. Tada će sevdalinku lakše očuvati, osigurana je i zaštita, prenošenje, afirmacija i na međunarodnom nivou", naglašava Isabegovićeva.

Preliminarne liste: Biljana ČamurVeselinović, generalni sekretar Državne komisije BiH za UNESCO, kazala je da oni evidentiraju nematerijalnu baštinu, te su tako sačinjene preliminarne liste koje broje oko 20 elemenata, uz, naravno, mogućnost dopune, te da je i ranije Federalno ministarstvo kulture prepoznalo značaj sevdalinke koja se nalazi na toj listi.

"To je preduslov da se može nominovati. Inicijativa Udruženja muzičkih umjetnika Tuzla je razmatrana na našoj prošloj sjednici i podržana. Preporuka je sada da se formira ekspertni tim koji će pripremiti nominaciju. Ide sjednica ove komisije, pa se to dostavlja UNESCOovim tijelima", pojasnila je Čamur Veselinovićeva.

Istakla je da apsolutno podržavaju stavljanje sevdalinke na UNESCOovu listu, ali i da je ključno da je mi u zemlji čuvamo i obezbijedimo da se prenosi na nove generacije.

Kako je saopšteno iz grada Tuzla, gradonačelnik Jasmin Imamović čestitao je članovima Udruženja muzičkih umjetnika na aktivnostima koje provode u cilju očuvanja sevdalinke, nazvavši je jednim od najznačajnijih nematerijalnih dobara u okviru kulturnohistorijskog nasljeđa u BiH.

Saopšteno je i da bi 9. Festival sevdalinke trebalo da bude upriličen u Tuzli u aprilu.

Promocija: Upravo s ciljem uvrštavanja sevdalinke u nematerijalnu kulturnu baštinu UNESCOa, kako je objavljeno u medijima, bh. interpretator sevdalinki Božo Vrećo će 24. februara održati koncert u bazilici Svetog srca u Briselu, a taj koncert je jedan od projekata kroz koje neprofitna kulturnoumjetnička asocijacija "Gratiartis" radi na predstavljanju sevdalinke u najboljem svjetlu u glavnom gradu Evrope.

Na koncert su pozvani svi evropski parlamentarci, komesari i diplomate nastanjene u Briselu. Izdavačka kuća "Gratiartis" planira u drugoj polovini godine organizovati koncert Bože Vreće i u Evropskom parlamentu u Briselu, a nakon toga pripremiti i koncert u sjedištu UNESCOa u Parizu.

Vrećo je izjavio da je počastvovan nastupom u tako grandioznom i prekrasnom zdanju, te da hrabro i snažno grabe naprijed kako bi sevdalinka što prije dospjela pod zaštitu UNESCOa kao dio našeg nematerijalnog blaga kojim se ponosimo.

O sevdahu

Sevdah je pojam koji označava dio bosanske baštine ne samo u muzici, nego u narodnoj nošnji, unutrašnjim kućnim motivima, emocijama bosanskih ljudi. Porijeklo riječi je od arapskog sawda, prevedeno kao crna žuč  materija povezana s osjećajem melanholije, koja se koristila u arapskoj i turskoj kulturi. Mnoge sevdalinke se bave emocijama: tugom i melanholijom kada djevojka ostavlja momka ili obrnuto.

Pretpostavlja se da je sevdalinka nastala osmanskim osvajanjem srednjovjekovne Bosne.

Tekstovi opisuju život ljudi u vremenu u kojem su te pjesme i pisane. Sevdalinke su, kažu, predviđene da se izvode u mirnom vrtu iza kuće ili u tradicionalno uređenom velikom dnevnom boravku i svaka treba da se istinski osjeti kroz pjevanje i sviranje jer bez toga nije pjesma kakva bi trebalo da bude. Njihovi autori su nepoznati, odnosno nastajala je u narodu i naraštajima se prenosila i uobličavala.

Istaknuti izvođači

Neki od najistaknutijih izvođača sevdalinki u 20. vijeku su Nedeljko Bilkić, Himzo Polovina, Nedžad Salković, Zaim Imamović, Safet Isović, Safet Kafedžić, Husein Kurtagić, Beba Selimović, te Nada Mamula.

Izvodili su je i Josipa Lisac (legendarna izvedba sevdalinke "Omerbeže"), Ibrica Jusić, Jadranka Stojaković, a sevdalinke su uzete i za osnovu nekoliko pjesama zagrebačkog kantautora Džonija Štulića.

Ansambl "Mostar Sevdah Reunion" tokom ranih dvijehiljaditih snima u novoj verziji niz popularnih sevdalinki.

Među mladim bh. muzičarima koji nastavljaju tradiciju sevdaha su "Damir Imamović trio", "Etnotrans", "Urban sevdah band"...

Poznate pjesme

  •  "A, što ćemo ljubav kriti"
  •  "Čudna jada od Mostara grada"
  •  "U Stambolu na Bosforu"
  •  "Da je meni leći, umrijeti"
  •  "Djevojka sokolu zulum učinila"
  •  "Grana od bora pala kraj mora"
  •  "Evo ovu rumen ružu"
  •  "Zvijezda tjera mjeseca"

 

 

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije