Uoči četvrtog izdanja festivala "Rooftop Manifesto", koji će i ove godine 11. jula na krovu Doma omladine u Banjaluci okupiti ljubitelje alternativne muzike i umjetnosti iz BiH i regiona, razgovarali smo sa predsjednikom Udruženja građana "Baterflaj" Nikolom Banjcem.
On je za "Nezavisne" govorio o razvoju festivala, izazovima organizacije događaja koji nije komercijalnog karaktera, ali i o značaju podrške institucija nezavisnoj kulturnoj sceni.
Banjac je istakao da "Rooftop Manifesto" iz godine u godinu raste, širi svoj program i doprinosi tome da Banjaluka bude prepoznata kao grad otvoren za različite kulturne sadržaje i kreativne inicijative.
U nastavku donosimo intervju o ovogodišnjem izdanju festivala, radu Udruženja "Baterflaj" i budućnosti alternativne kulturne scene u gradu na Vrbasu.
NN: Događaj "Rooftop Manifesto IV" uskoro okuplja publiku u Banjaluci. Šta ovogodišnje izdanje donosi novo u odnosu na prethodne godine i kakva su Vaša očekivanja?
BANJAC: Svake godine nastojimo napraviti iskorak, a ovogodišnje izdanje je najkompletnije do sada. Pored jakog koncertnog programa sa bendovima iz BiH i regiona, dodatno smo razvili prateće sadržaje poput Art Cornera, promocija knjige i dokumentarnog filma, prostora za vinile i drugih aktivnosti koje festival pretvaraju u cjelodnevni susret alternativne kulture, a ne samo niz koncerata. Posebno nam je važno što festival okuplja različite generacije ljubitelja pank i nezavisne scene. Očekujemo publiku iz cijele BiH, ali i iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore, te vjerujemo da će ovo biti naše najuspješnije izdanje do sada.
NN: Kako je nastala ideja za "Rooftop Manifesto" i koliko je bilo teško održati kontinuitet jednog ovakvog događaja kroz četiri izdanja?
BANJAC: Ideja je nastala iz želje da Banjaluka dobije događaj koji će biti posvećen alternativnoj muzici i umjetnosti, jer smo smatrali da takav sadržaj nedostaje gradu. Željeli smo stvoriti mjesto gdje će se povezivati bendovi, umjetnici i publika, ali i pružiti priliku mladim autorima da predstave svoj rad. Održati kontinuitet nije bilo jednostavno, posebno kada organizujete festival koji počiva na entuzijazmu i volonterskom radu. Međutim, svake godine dobijamo sve veću podršku publike, izvođača i saradnika, što nam daje motivaciju da nastavimo i razvijamo festival. Shvatamo da je ovo svojevrsni oblik donkihotovanja, ali i taj proces daje na kredibilitetu i draži našem radu.
NN: Festivali koji promovišu alternativnu umjetničku scenu često imaju drugačije izazove od komercijalnih manifestacija. Koliko je zahtjevno organizovati događaj koji nije "mainstream" ili pop karaktera?
BANJAC: To jeste izazovno jer alternativna scena nema istu komercijalnu snagu kao popularni muzički događaji. Ali, upravo u tome vidimo najveću vrijednost. Naša publika dolazi zbog autentičnosti, energije i zajedništva koje ovakvi festivali stvaraju. Ne takmičimo se s velikim komercijalnim manifestacijama, već gradimo prostor za kulturu koja ima svoju publiku i koja zaslužuje mjesto u javnom životu grada. Treba još da napomenemo da zaista imamo bezrezervnu i neizostavnu podršku uprave i osoblja Doma omladine Banjaluka, kada su događaji u našoj režiji u pitanju.
NN: Da li je danas teže pronaći finansijsku i logističku podršku za kulturne sadržaje koji ciljaju specifičnu publiku nego za manifestacije masovnog karaktera?
BANJAC: Realno jeste. Projekti koji nisu komercijalni često teže dolaze do finansijske podrške jer se njihov uspjeh ne mjeri isključivo brojem posjetilaca. Međutim, smatramo da kulturna raznovrsnost ne može postojati ako se podržavaju samo veliki i masovni događaji. Upravo manji festivali stvaraju novu publiku, promovišu mlade autore i doprinose razvoju kreativne scene, zbog čega zaslužuju i trebaju imati kontinuiranu podršku.
NN: Koliko u organizaciji događaja poput "Rooftop Manifesta" možete računati na podršku institucija, bilo da je riječ o Gradu Banjaluka, resornim ministarstvima ili drugim nivoima vlasti?
BANJAC: Podrška institucija postoji i svaka pomoć nam znači, ali uvijek postoji prostor da ona bude sistemskija i dugoročnija. Za ovakve festivale nije dovoljno obezbijediti sredstva neposredno pred događaj, već je potrebno omogućiti da se programi mogu planirati mjesecima unaprijed zbog samog napretka kako scene, tako i kulturne ponude Banjaluke. Kada postoji kontinuitet podrške, onda je moguće razvijati festival i podizati njegov kvalitet iz godine u godinu.
NN: Da li Udruženje građana "Baterflaj" trenutno dobija adekvatnu podršku za projekte koje realizuje i šta biste voljeli da se unaprijedi kada je riječ o saradnji sa institucijama?
BANJAC: Zahvalni smo svim partnerima koji prepoznaju naš rad i podržavaju projekte koje realizujemo. Ipak, voljeli bismo da saradnja bude dugoročnija, transparentnija i zasnovana na jasnim kriterijumima. Takođe, bilo bi značajno da postoje posebni fondovi namijenjeni razvoju alternativne kulture i nezavisne umjetničke scene, jer upravo takvi projekti često donose nove ideje i stvaraju novu publiku. Takođe, ne možemo a da ne spomenemo vječiti problem dostupnosti javnih prostora u gradu kada su u pitanju mjesta za koncerte i rad samog udruženja. Imamo krov Doma omladine, koji se može koristiti tri do četiri mjeseca godišnje, ali tokom ostatka godine, prepušteni smo na milost i nemilost vlasnika banjalučkih ugostiteljskih objekata, što definitivno nije dugoročno rješenje. Nažalost, to je ključni problem urbane kulture u gradu, jer bez jedinstvenog prostora oko kojeg se možemo okupljati, mladi kreativni umovi nemaju prostor u kojem mogu da se povežu i iz kojeg mogu da se rode neke nove priče.
NN: Smatrate li da je Grad Banjaluka prepoznao značaj "Baterflaja" i njegovih događaja za kulturnu ponudu, turističku promociju i ukupni imidž grada?
BANJAC: Mislim da se posljednjih godina sve više prepoznaje značaj ovakvih događaja. "Rooftop Manifesto" danas okuplja posjetioce iz više gradova i država regiona, što znači da više nije samo lokalni festival. Takvi događaji doprinose tome da se Banjaluka predstavlja kao moderan grad otvoren za različite kulturne sadržaje i kreativne inicijative. Naravno, uvijek postoji prostor da se taj potencijal još snažnije iskoristi kroz zajedničku promociju i partnerstva. Još bih napomenuo da nam je Grad Banjaluka ove godine finansijski pomogao u organizaciji festivala i nadamo se da će ta saradnja da se nastavi u vremenima koja dolaze.
NN: Koliko manifestacije poput "Rooftop Manifesto" doprinose tome da Banjaluka bude prepoznata kao grad otvoren za različite kulturne i muzičke sadržaje, posebno među mlađom publikom i posjetiocima iz regiona?
BANJAC: Mislim da imaju veoma važnu ulogu. Danas ljudi ne putuju samo zbog turističkih znamenitosti, već i zbog kvalitetnih kulturnih događaja i jedinstvenih iskustava. Kada neko iz regiona dođe u Banjaluku zbog festivala, upozna grad, njegove ljude i atmosferu, postoji velika vjerovatnoća da će se vratiti. Upravo zato vjerujemo da "Rooftop Manifesto" nije važan samo za alternativnu scenu, već i za kulturni identitet i turističku promociju Banjaluke. Raznovrsna kulturna ponuda čini grad živim, privlačnim i otvorenim za nove ideje, a to je vrijednost koju želimo graditi i u narednim godinama.
