BEOGRAD - Studija "Večna sadašnjost" u izdanju kuće "Clio" nastavak je dugogodišnjih istraživanja baroknog prostora i njegovog uticaja na naše vrijeme, koji su u fokusu interesovanja dr Jelene Todorović.
Todorović, istoričarka umetnosti, istraživač i predavač, kaže za Tanjug da je osnovna ideja knjige "Večna sadašnjost" sagledavanje matrice baroknog mišljenja, odnosno modela kako su barokni ljudi sagledavali prostor i vreme i kako su te matrice uticale na naše vrijeme.
"Probala šam da sagledam te modele u tri dela savremena književnosti : "Nevidljivi gradovi" Itala Kalvina, "Saturnovi prstenovi" Vinfrida Georga Zebalda i "Islednik" Dragana Velikića. Namerno sam odabrala tri knjige iz tri književnosti, tri zemlje, tri podnevlja i tri različita istorijska perioda" kazala je Todorović i naglasila da su to samo tri moguće, a ne tri jedine knjige.
"Barakno shvatanje vremena i prostora povezuje te knjige. Zapravo prošlost predstavlja gradivni deo naše sadašnjosti. Barokni čovek je shvatio da vreme nije jedno i da se prošlost, u ovom slučaju barokna prošlost, preliva kroz sve što danas živimo." kazala je Todorović.
Ona napoiminje da upravo to prelivanje prošlosti u sadašnjost povezuje tri knjige koje analizirala.
"Zebald kaže da sva vremena i sve prošlosti kruže oko nas kao krhotine nekad razbijenih satelita oko Saturna. Kod Kalvina svi ti gradovi su sazdani od nekih delova prošlosti, a kod Velikića nam glavni junak stalno predočava fragmente prošlosti", kazala je Todorović.
Jelena Todorović od 2005. godine na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu predaje istoriju i teoriju umjetnosti novog vijeka.
Gostujući je profesor na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu i stalni saradnik Civici Musei di Storia ed Arte u Trstu.
Rukovodilac je projekta Sistematizacija i proučavanje Državne umetničke kolekcije dvorskog kompleksa na Dedinju za koji je osvojila vrijednu nagradu Evropa Nostra za 2018. godinu.