Život na vrhovima prstiju nije nimalo lagan, ali isto tako smatram da nije nedostižan. Da biste se bavili ovom umjetnošću potrebno je, prije svega, mnogo volje, odricanja, rada, ali i talenta i prirodnih predispozicija. Postoje baletni umjetnici kojima priroda nije dala savršeno tijelo za balet, ali su svojim radom, trudom i voljom uspjeli da nadomjeste te nedostatke, govori Albina Huskić, balerina Narodnog pozorišta u Sarajevu.
Za ovu dvadesetogodišnjakinju, najmlađu članicu baletnog ansambla te pozorišne kuće, balet je sastavni dio života, pa kaže da je sasvim prirodno da je protkan kroz skoro sve njegove sfere. Ističe da on jeste bol, ali i puno više od toga jer su, dodaje, njegova ljepša strana svi oni neopisivi momenti sreće i zadovoljstva koje proživljava dok igra na sceni pred publikom.
"Težina vježbi i elemenata koje mi svaki dan izvodimo je nezamisliva ljudima koji se ne bave time i istina je da naše tijelo prolazi kroz određeni stepen torture da bi dostiglo određeni stepen uvježbanosti i fizičke spremnosti. Balet, kao i svaka umjetnost, je takav da nikada ne možete dostići svoj vrhunac. Konstantno morate da radite na sebi, da se izborite s lošim danima, povredama, ali sve to zaboravite onog momenta kada stupite na scenu", kaže ona.
Njen plesni put traje od njene šeste godine. Prvobitno se četiri godine bavila latinoameričkim i standardnim plesovima, a onda je sasvim slučajno otišla na audiciju za baletnu školu, koju je uspješno položila.
"Završila sam baletni odsjek u OMBŠ Novo Sarajevo, u klasi nastavnice Samre Mlinar-Mandić, i zatim sam upisala Srednju muzičku školu, Odsjek za klasični balet, u klasi profesorice Tanje Smajić. Tokom svog školovanja sam aktivno učestvovala u baletnim predstavama Narodnog pozorišta u Sarajevu i pohađala ljetne škole baleta u Francuskoj i Monaku. Taj put je imao svojih uspona i padova, bio je jako težak, ali nisam nikad pomišljala na to da odustanem od baleta", ističe Huskićeva i dodaje da je njena želja da uči i dalje jako velika.
Radni dan jedne balerine, govori, započinje vježbama koje traju oko sat vremena. Svaki dan izvode elemente koji su neophodni da bi se njihovo tijelo zagrijalo i pripremilo za probe koje imaju taj dan. Huskićeva pojašnjava da potom uvježbavaju određene segmente iz predstava koje imaju tog mjeseca na repertoaru ili rade progon čitave predstave i to obično traje do dva sata poslijepodne.
"Po potrebi imamo večernje probe, obično od 18 do 21 čas. Uglavnom mjesečno na repertoaru imamo tri predstave, ponekad i operu", dodaje ona.
Ističe da je u svom dosadašnjem radu najviše ponosna na to što je tokom školovanja igrala u predstavama zajedno sa kolegama koji imaju pet, deset ili više godina igračkog iskustva jer to nije bio slučaj sa prijašnjim učenicima njene škole. Pojašnjava da balerine prve dvije-tri godine provedu igrajući grupne dijelove, prije nego što dobiju šansu da se oprobaju u epizodističkim i solističkim ulogama. Takođe, govori ova mlada umjetnica, ne postanu sve balerine solistice. Naravno, potrebna je velika doza zrelosti i tehničke stabilnosti da biste iznijeli predstavu na svojim leđima.
"Nadam se da ću u svojoj karijeri imati priliku da igram velike klasične predstave i uloge, ali isto tako i neoklasične, odnosno moderne predstave. Moja velika želja je da jednog dana odigram ulogu Žizel iz istoimenog baleta", kaže Huskićeva.
Jasna je i kada je riječ o uzorima pa tako kaže da, s obzirom na to da je još mlada, nastoji da pronađe svoj lični izraz, ali da ne planira da nekoga kopira u tome.
"Voljela bih da me publika zapamti samo kao Albinu Huskić, a ne kao pokušaj kopije neke druge balerine! Mislim da je najveća satisfakcija za jednog umjetnika kada postoje djeca i ljudi koji mu se dive i zamišljaju kako bi jednog dana htjeli da budu baš kao on", dodaje ona.
Osvrnula se i na status ovdašnjih baletnih umjetnika, ističući da kod nas nije riješeno pitanje beneficiranog radnog staža.
"Prije rata je on postojao, ali sada više ne. Nadam se da će se to u bliskoj budućnosti promijeniti", zaključuje ona.
Balerina jede sve
Ova mlada umjetnica kaže da su ljudi u velikoj zabludi jer misle da se baletski umjetnici izgladnjuju i da ne jedu, recimo, slatkiše ili fast food. "Nijedna balerina se ne hrani isto, svaka se trudi da pronađe ono što najviše odgovara njenom metabolizmu. Ja se trudim da pazim na svoju ishranu i to podrazumijeva dosta povrća, voća, bijelog mesa, ribe, ali naravno da pojedem i čokoladu, pitu ili popijem gazirani sok ponekad, jer naše tijelo konstantno radi i to se sve potroši", kaže ona.
