Nakon dugo iščekivanja i najava počela su arheološka iskopavanja na Bijeloj tabiji, znamenitoj kulturno-istorijskoj građevini smještenoj u sarajevskom naselju Vratnik.
Krajem prošle sedmice radnici Građevinske firme "Neimar" bagerima su počeli uklanjati nagomilano kamenje unutar ove tabije i oko njenih zidova.
Adnan Muftarević, arheolog Muzeja Sarajeva, koji vodi ova istraživanja, kaže da su za početak uklonjeni korov i smeće, kojeg su unutar zidina Bijele tabije i oko njih pronašli u velikim količinama, te da će nakon što bude uklonjeno kamenje arheolozi nastaviti sa istraživanjima na ovome lokalitetu.
"Pripremamo teren za istraživanja i to će potrajati ovu sedmicu, a nakon toga počet ćemo sa arheološkim istraživanjima i konzervacijom. Radit ćemo i Barhutanu; to je prostor ispod Bijele tabije", kaže Muftarević.
Mirsad Avdić, jedan od arheologa iz Muzeja Sarajeva, kojeg smo zatekli na terenu sa radnicima, kazao nam je da će istraživanja trajati 120 radnih dana, te da je planirana potpuna konzervacija i restauracija ovog arheološkog lokaliteta.
"Na području Bijele tabije imate nekoliko historijskih perioda. Ono što sa sigurnošću možemo potvrditi je da su zidovi kojima je opasana ova tabija iz austrougarskog perioda, a ovi kameni zidići, koji su pravljeni kao osmice, potiču iz otomanskog perioda. Pregrade koje vidite unutar Bijele tabije, pored kamenih zidića iz osmanskog perioda, napravili su partizani i tu su bile konjušnice, a objekat je pod nadzorom vojske bio sve do početka posljednjeg rata", kaže Avdić.
Ističe da su u vrijeme rata na ovom prostoru bile snage UNPROFOR-a.
Dodaje kako je Zavod za kulturno-historijsko nasljeđe Kantona Sarajevo prije nekoliko godina konzervirao i dograđivao zidine Bijele tabije.
"To se moralo što prije uraditi jer bi se zidovi obrušili, tako da sada možete uočiti razliku između starih, austrougarskih zidina, i ovih koje su dograđivali iz Zavoda", kaže Avdić.
Naglašava da je novac uvijek bio prepreka da budu završeni poslovi restauracije Bijele tabije.
"Mi smo do sada više puta radili arheološka istraživanja na području Bijele tabije, ali smo uvijek imali novaca samo za 10-15 radnih dana, tako da je veliki dio artefakata, odnosno pronađenih arheoloških ostataka, propadao jer nije bio adekvatno zaštićen, konzerviran", rekao je Avdić i izrazio nadu da će ovaj put uspjeti zaštititi sve pronađeno.
Za restauraciju i konzervaciju Bijele tabije Gradska uprava Sarajevo izdvojila je 160.000 KM.
"Kasnimo s radovima, jer trebali smo da počnemo još u proljeće, ali novac nam nije bio doznačen i nije bilo mogućnosti da krenemo sa raščišćavanjem terena i iskopavanjima", kažu izvođači.
Zavod za kulturno-historijsko nasljeđe Kantona Sarajevo uradio je projekat koji će utvrditi konačnu namjenu Bijele tabije.
"Nisam siguran šta će u konačnici biti na ovome prostoru. Možda bude kafana, slastičarna ili mjesto gdje će ljudi moći doći i nešto vidjeti, a možda i otvorena pozornica, jer je Bijela tabija akustičan prostor", ističe Avdić.
U Zavodu već 15 dana pokušavamo saznati koja će biti konačna namjena prostora Bijele tabije, ali nismo uspjeli dobiti informaciju jer je većina uposlenika na godišnjem odmoru.
Na Bijeloj tabiji do sada su uglavnom pronađeni predmeti iz otomanskog perioda. Pronađeni su i ulomci keramike. U jednoj od sondi koju su arheolozi otvorili u ranijim istraživanjima pronađeno je 500 đuladi raznih kalibara, puščanih zrna, dijelovi dva topa iz otomanskog perioda. Otkopani su i ostaci temelja kule za koju se pretpostavlja da je iz srednjeg vijeka, a stručnjaci vjeruju da bi to dalja istraživanja mogla i potvrditi. Na zidovima Bijele tabije, osim ostataka iz otomanskog i austrougarskog perioda, postoje uočljivi fragmenti iz srednjeg vijeka.
U jugoistočnoj kuli postoje ostaci srednjovjekovnih zidina, a sve to upućuje na pretpostavku koju je iznio historičar Alija Bejtić da se ovdje nalazi srednjovjekovni grad Hodidid.
Avdić objašnjava da su arheolozi podijeljeni kada je u pitanju pretpostavka o mogućnosti da su na ovom prostoru ostaci srednjovjekovnog grada Hodidida.
"Istraživanja su krenula, pa vidjet ćemo da li imamo osnovu da vjerujemo u ovu mogućnost", kazao je Avdić.