Milanka Blagojević, književnica i direktorica Centra za kulturu Šamac, najavila je drugi festival "Milica", koji će u organizaciji i prostorijama pomenute ustanove biti održan 17. i 18. aprila.
Riječ je o festivalu posvećenom Milici Babić Andrić, koja je rođena 1909. godine u Bosankom Šamcu, a koja će ostati poznata kao prvi školovan kostimograf kod Srba, ali i kao univerzitetski profesor, pa i inspiracija, a potom i supruga nobelovca Ive Andrića. Više o drugom izdanju festivala i otvaranju spomen-kuće njoj u čast, Blagojevićeva je govorila za "Nezavisne".
NN: Šta biste izdvojili iz ovogodišnjeg programa festivala?
BLAGOJEVIĆ: Drugi festival "Milica" otvaramo u ponedjeljak, 17. aprila, u kino-sali Centra za kulturu Šamac. Publici ćemo prvo predstaviti kratkometražni film o Milici Babić Andrić, njenom životu i radu, kao i zajedničkom životu s nobelovcem Ivom Andrićem. Autor ovog filma je Goran Nikić, zaposlenik Centra za kulturu Šamac. Gosti ovogodišnjeg festivala su predstavnici Zavičajnog muzeja Travnik. Ispred ovog muzeja publici će se prvo predstaviti kustos Rodne kuće Ivo Andrić, gospodin Enes Škrgo, koji će sa mnom razgovarati o nobelovcu Ivi Andriću, a nakon toga pogledaćemo scenski kolaž o Ivi Andriću "Sve moje iz Bosne" koji izvodi akademski glumac Matej Baškarad. Kroz ovaj scenski kolaž interpretiraju se fragmenti književnih djela koja je Ivo Andrić posvetio Bosni i gradovima u kojima se formirao kao umjetnik: "Travnička hronika", "Staze", "Jedan pogled na Sarajevo", "Čaša". Autor scenskog kolaža je Enes Škrgo, a produkcija pripada Zavičajnom muzeju Travnik.
NN: Da li nakon uspješno organizovanog prvog izdanja festivala imate pritisak ili olakšicu u organizacionom smislu?
BLAGOJEVIĆ: Prvi festival prošao je zaista uspješno i to nas je ohrabrilo da nastavimo rad na ovom projektu. Rad na projektu popularizacije lika i djela Milice Babić Andrić zapravo traje tokom cijele godine, a ne samo u danima festivala. Mi smo u međuvremenu ostvarili saradnje sa nekoliko značajnih institucija, sakupili dosta arhivske građe i s obzirom na to da je ona pionirka srpske kostimografije, ne samo u pozorištu, već i u filmu, i ako se uzme u obzir da je radila u gotovo svim pozorištima u regiji, rad na sakupljanju informacija i građe je zaista obiman.
NN: Da li ste zadovoljni odzivom publike na prvom izdanju festivala?
BLAGOJEVIĆ: Program prvog festivala trajao je četiri dana i publici smo predstavili savremenu kulturnu scenu iz više oblasti umjetnosti. Imali smo promocije knjiga, izložbu arhivske građe vezanu za život i rad Milice Babić Andrić, koncert ansambla "Flutete", radionice cijanotipije itd. Svi ovi događaji bili su izuzetno dobro posjećeni i izazvali su veliku zainteresovanost publike, naročito građana Šamca koji do sada nisu imali događaje ovog tipa.
NN: Prošle godine sarađivali ste sa dva narodna pozorišta, banjalučkim i beogradskim, te sa Zavičajnim muzejom Travnik. Da li nastavljate saradnju sa ovim institucijama i prilikom drugog izdanja festivala?
BLAGOJEVIĆ: Mi intenzivno radimo na uspostavljanju saradnje i sakupljanju građe. Moderatorka ovogodišnjeg festivala je akademska glumica Ljiljana Čekić iz Narodnog pozorišta Republike Srpske, direktor Muzeja Narodnog pozorišta u Beogradu, gospodin Dragan Stevović, obratiće se publici na otvaranju spomen-kuće, a predstavnici Zavičajnog muzeja iz Travnika učestvovaće na prvoj večeri festivala. Takođe, ove godine na otvaranju spomen-kuće naši gosti biće i predstavnici Muzeja pozorišne umjetnosti Srbije, koji su nam ustupili značajnu građu za opremanje spomen-kuće. Ova gostovanja su i uzajamna, Centar za kulturu Šamac je prošle godine u Travniku otvorio "Andrićeve dane" izložbom Milica Babić Andrić - život i djelo, izložbu smo u martu predstavili i u Muzeju Semberije u Bijeljini, a za naredni period gostovanja su planirana i u Višegradu na manifestaciji "Višegradske staze", Centru za kulturu u Han Pijesku, Narodnom pozorištu u Banjaluci i Narodnom pozorištu u Beogradu.
NN: Ove godine biće svečano otvorena spomen-kuća Milice Babić Andrić. Koliko truda i rada je uloženo u ovako nešto?
BLAGOJEVIĆ: U projekat opremanja i otvaranja spomen-kuće Milice Babić Andrić uloženi su ogromni napori. Naime, može se reći da je sam posao realizacije ovog projekta počeo prije dvije godine, kada smo se odlučili za pokretanje festivala u čast Milice Babić Andrić. Tada smo počeli sa prikupljanjem, danas već značajne arhivske građe i ostvarivanjem saradnje sa značajnim ustanovama kulture iz regiona. Ovo je u suštini bio svojevrsni temelj i osnova za otvaranje spomen-kuće. Sam proces opremanja i otvaranja spomen-kuće iziskivao je ogroman trud i zalaganje, a složenost posla prilikom opremanja zahtijevala je veliku posvećenost. Prije samog početka radova, kao prioritet, nametnulo se osmišljavanje kvalitetne koncepcije muzejskog prostora kako bi se na najbolji način iskoristila postojeća arhivska građa, vodeći računa da bude jasno predstavljena i približena posjetiocu spomen-kuće. Prilikom opremanja realizovani su infrastrukturni radovi na samom objektu, ugradnja adekvatne rasvjete, izrada replike pozorišnih kostima, štampa i montaža arhivske građe, izrada namještaja, opremanje multimedijalne prostorije i drugi manji radovi. Treba navesti da je opština Šamac mala opština, za koju otvaranje spomen-kuće ima veliki značaj, ali isto tako kao mala opština raspolaže znatno smanjenim logističkim kapacitetima, za razliku od nekih većih opština, te je posao otvaranja spomen-kuće bio utoliko i teži.
NN: Planirate da Šamac ostvari dugoročnu turističko-ekonomsku korist te da se i festival i opština nađu na regionalnoj mapi kulturnih dešavanja od šireg značaja. Na koliko ste dobrom putu da ovaj plan i ostvarite?
BLAGOJEVIĆ: Otvaranje spomen-kuće Milice Babić Andrić i održavanje festivala "Milica" sigurno su najveći i najznačajniji kulturni projekti u opštini Šamac, kako s aspekta kulture tako i turističkog razvoja ove opštine. Otvaranje spomen-kuće je jednu malu opštinu kao što je Šamac ozbiljno pozicioniralo na mapi kulturnog turizma, uz znatno veće centre. Na ovaj način uspjeli smo prvenstveno da sačuvamo kulturno nasljeđe, ali i da ga turistički valorizujemo. Smatramo da projekat ima veliki značaj na regionalnom nivou, posebno ako uzmemo u obzir da na širem regionalnom području ne postoji ustanova ovog tipa koja je posvećena kostimografiji i pozorišnoj umjetnosti. Stoga, sigurni smo da će spomen-kuća imati veliki značaj u privlačenju, ne samo posjetilaca kojima je polje rada i djelovanja usko vezano za pozorište i kostimografiju, nego i drugih kojima će spomen-kuća zbog svoje specifičnosti i jedinstvenosti sigurno imati šta da ponudi. Centar za kulturu otvaranje spomen-kuće smatra prvim korakom. Mi svakako planiramo da u samoj spomen-kući realizujemo program na godišnjem nivou koji će biti dodatni motiv za posjetu. Pored navedenog, smatramo da će otvaranje spomen-kuće dodatno promovisati već bogat godišnji program koji realizuje Centar za kulturu. Takođe, spomenula sam već gostovanja Centra za kulturu Šamac gdje i u drugim gradovima kod nas i u regiji promovišemo i na turističku mapu ucrtavamo festival "Milica" i spomen-kuću Milice Babić Andrić, a naravno, samim tim i opštinu Šamac.
