BANJALUKA - Uprkos manjku sredstava koja se izdavaju za kulturu i činjenici da su oni često prvi na rezanju budžeta, časopisi za kulturu i umjetnost u Bosni i Hercegovini ipak izlaze i nude kvalitetne sadržaje iako ih vlasti tretiraju, kažu neki, kao trinaesto prase.
Kako je riječ o specifičnoj tematici i suženom fokusu interesovanja kojima se ovi časopisi bave i njihova publika je svedena na uži krug ljudi, a problemi na koje nailaze su uglavnom slični i mogu se svesti na manjak sredstava i spremnosti sredine da prepozna i podrži ovakve izdavačke projekte.
"Možda bi stalo u kraći roman da sve ispričam kako smo do sada uspjeli da ne propustimo objavljivanje nijednog broja, a posljednji broj 45-46 nam je izašao prije deset dana", rekla je Ferida Duraković, književnica i sekretar u časopisu "Izraz", koji je prošle godine proslavio 50 godina od osnivanja.
Durakovićeva je istakla da je "Izraz" najveću finansijsku podršku dobio od Fondacije za izdavaštvo Federacije BiH, a kratkoročnu pomoć su dobijali i od drugih institucija u Federaciji BiH.
"Svaki objavljeni broj je značio da valja moliti, prositi, čekati pred kabinetima, pisati duga pisma prijave, molbe, zahtjeve, telefonirati i možda na kraju nešto i postignete", zaključila je Durakovićeva i dodala da treba odati priznanje urednici Hanifi Kapidžić-Osmanagić i da je rezultat ove upornosti ipak nagrađen jer časopis čitaju najviše studenti Filozofskog fakulteta kao referentan časopis za predmete koje uče na fakultetu.
"Izraz" je član CEOOL biblioteke (Central-Eastern-European Online Library), koja časopis nudi svim univerzitetskim centrima u Evropi i Americi.
Zdravko Kecman, pisac i urednik "Književnika", časopisa banjalučke podružnice Udruženja književnika Srpske, smatra da su časopisi veoma bitni za kulturni život jedne sredine i da ih nikad nije puno.
"Treba da se borimo za časopise i mi to i radimo, jer su časopisi odlično sredstvo saradnje sa drugim sredinama, što 'Književnik', zahvaljujući kojem je došlo do nekoliko uzajamnih posjeta naših pisaca sa piscima iz inostranstva, i ilustruje", rekao je Kecman, istakavši da časopis kulturnu scenu čini živom.
On naglašava da "Književnik" uz štampano izdanje ima i svoju veb prezentaciju, na kojoj su sadržani svi brojevi i koja je do sad ostvarila 250.000 posjeta.
Po Kecmanovim riječima, "Književnik" izlazi uz minimalna sredstva koja izdvaja grad Banjaluka i Ministarstvo prosvjete i kulture RS i kao i u većini drugih književnih časopisa se iz broja u broj dovijaju pri realizaciji svakog novog izdanja.
"Sarajevske sveske" takođe imaju problema sa finansijama, ali prema riječima urednice časopisa Vojke Đikić, nadaju se da za njih dolaze bolja vremena.
"Nas pomaže Fondacija 'Soroš' i vlade nordijskih zemalja, međutim ove godine časopis 'Sarajevske sveske', a to je verovatno i njegova šansa, ući će u sistem finansiranja slovenačke vlade, koja nas je do sada mnogo pomagala", rekla je Đikićeva i dodala da su ''Sarajevske sveske'' časopis koji se smjelo odupirao zatvaranju u vlastite sredine kad je to bio opšti trend.
Đikićeva se osvrnula na značaj ovog projekta za cijeli region, ali i činjenicu da je tranzicijsko društvo istovremeno i siromašno društvo i istakla da su "Sarajevske sveske" ozbiljan vodič za sve one koji se bave južnoslavenskom književnošću i da ogroman interes za njih imaju sve slavističke katedre u svijetu.
Banjalučki časopis za kulturu i umjetnost "Putevi" muči iste one muke kao i ostali bosanskohercegovački časopisi, a to je manjak sredstava, pa u skladu s tim povremeno izađu kao dvobroj i kao većina časopisa "rastegnu" vrijeme od jednog do drugog broja.
"S obzirom na značaj 'Puteva' za Banjaluku, ali i cijelu regiju očekivali smo veću podršku i više razumijevanja za ponovno pokretanje časopisa u izdanju Narodne i univerzitetske biblioteke RS, jer su, kao što je poznato, 'Putevi' kakve smo do tad znali i koje je izdavao 'Glas' prestali izlaziti", rekao je direktor NUB RS i glavni urednik "Puteva" Ranko Risojević.
On je dodao da i "Putevi", kao i drugi bitni projekti iz kulture, doživljavaju sudbinu trinaestog praseta koje pokušava preživjeti tumarajući od nemila do nedraga.