Dijana Grbić, vršilac dužnosti direktora Narodnog pozorišta Republike Srpske (NP RS), koja je na ovu funkciju došla nakon smjene prethodnog rukovodstva krajem prošle godine, ambiciozno je krenula u novu godinu po profesionalnom planu, najavivši niz novih projekata. Neke od planova vezanih za ansambl NP RS i samo vođstvo kuće otkrila je i u intervjuu za "Nezavisne novine".
NN: Vaše osnovne i postdiplomske studije vezane su za pozorište, dosadašnji radni vijek proveli ste uglavnom van pozorišta, ali u bliskom kontaktu sa pozorištem i kulturom uopšte.
GRBIĆ: Osnovne studije završila sam ovdje na Akademiji umjetnosti u Banjaluci. Ne znam da li to treba da pominjem, neki kažu da treba, neki da ne trebam - ja sam bila najbolji student sa "Zlatnom plaketom" za studenta generacije. Međutim, odmah poslije toga otišla sam na postdiplomske studije na "Goldsmiths College" u London i provela dvije i po, skoro tri godine tamo. Kada sam se vratila, nisam uspjela da se zadržim u branši, jednostavno nije bilo prostora da radim na Akademiji, što je možda bila i moja želja tada, budući da su postdiplomske studije bile zapravo master pozorišnih izvođenja. Tu smo bili upoznati sa svim interdisciplinarnim vještinama i savremenim pristupima koji se koriste u pozorišnom izvođenju. Više sam imala kontakt sa samim pozorištem kao student i negdje pred kraj svojih osnovnih studija, kada sam bila zaposlena ovdje i igrala tri-četiri predstave. To je trajalo nekih skoro tri godine i kada su na studijama to zabranili, onda sam morala od tog angažmana da odustanem.
NN: Ansamblu danas mnogo znači da kuću vodi jedna od njih?
GRBIĆ: Mogu samo da kažem da sam u tom smislu dobila veliku podršku svojih kolega, s tim što ja ne volim da kažem ni da sam umjetnik, ni da sam glumac, jer se time ne bavim. Više volim da kažem da sam radnik u kulturi. Iako po osnovnom obrazovanju dolazim s Akademije umjetnosti, ja sam svoj dosadašnji radni vijek provela aktivno na izradi programskih dokumenta u oblasti kulture, radila kao stručni saradnik za kulturu u Gradskoj upravi, pored toga i vodila dosta samostalnih i razvojnih projekata u oblasti kulture, tako da sam učestvovala direktno na izradi razvoja Strategije kulture grada, koja je bila tada i prvi strateški dokument jedne lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini. Naravno, mi smo to radili kao jedan od uslova za projekat Evropske prijestonice kulture.
NN: Da, bili ste dio tima EPK Banjaluka 2024, kojem je za trunku izmaklo to da grad na Vrbasu dobije laskavu titulu. Međutim, prije nekoliko dana Novi Sad je zvanično postao Evropska prijestonica kulture. Šta će to konkretno značiti za ovaj grad i da li će možda imati efekte i na kulturni život kod nas?
GRBIĆ: Već ima efekte. Sama godina kulture jeste kruna tog projekta, ali ono što je vrednije jeste ostavština iza toga. Novi Sad već sada može da pokaže da ima četiri nove kulturne stanice, dakle, tu su novi prostori za realizaciju kulturnih sadržaja, novi programi, veliki broj projekata koji se tiču obrazovanja i osnaživanja kadrova i u konačnici, potpuno mijenjanje svijesti i uključivanje ljudi u kulturni život grada. Evropska prijestonica kulture ne podrazumijeva samo elitističku kulturu u institucijama nego izlazak kulture na ulice i ulazak u dvorišta, u parkove.
NN: Nekoliko ljudi iz novosadskog tima EPK 2022. bilo je uključeno i u vaš tim kada je Banjaluka konkurisala za EPK?
GRBIĆ: Da, dvoje ljudi je direktno radilo s nama. Mi smo ostali u dobrim odnosima s tim ljudima i nastojaćemo da radimo na razmjeni kulturnih programa. To su određeni programi u koje su oni dobar dio sredstava uložili da se realizuju, a mi ćemo ono što je nama interesantno i što za naše prostorne kapacitete bude moguće, svakako nastojati da prenesemo u Banjaluku.
NN: Koji je, po Vašem mišljenju, najveći adut pozorišne kuće koju vodite?
GRBIĆ: Najveći adut su ljudi, to sam uvijek govorila. Kvalitet ansambla i inače ljudi koji opslužuju i koji su značajni za ovu kuću je ogroman. Prvo, ne kaže se bez razloga pozorišna kuća. Ako je kuća, to je nešto što se voli i za šta se radi s ljubavlju. Svi ljudi koji rade u pozorištu i generalno u umjetnosti to su ljudi koji iskreno vole poziv od kojeg žive, tako da ti ljudi zaista imaju jedan kvalitet kojem treba samo dati priliku i koji je samo potrebno pravilno usmjeriti.
NN: Imate mnoge planove za tekuću godinu, a prva premijera biće premijera predstave "Bolest", koja se radi po tekstu i u režiji Nikole Kolje Pejakovića. Možete li reći nešto o važnosti ovog komada, pogotovo jer isti postavlja kućni reditelj NP RS i jer je riječ o praizvedbi?
GRBIĆ: To je jedna od osnovnih smjernica ovog pozorišta kao nacionalnog teatra, da njeguje i promoviše nove tekstove. Naravno da ćemo tek u godinama kasnije vidjeti kolika je vrijednost tog teksta, ali svakako znamo ko je Kolja. Veoma smo ponosni što je on kućni reditelj i što nakon odgađanja zbog bolesti, konačno počinje rad na predstavi. Smijali smo se na prvoj čitaćoj probi, jer je dobio bolest o kojoj je prethodno pisao, ali evo, uspio se izboriti i nadam se da ćemo sad imati nesmetani rad.
NN: Koliko ćemo premijera gledati u ovoj godini?
GBRBIĆ: Ove godine po planu i programu trebalo bi da imamo četiri premijere. Nova uprava je zadržala dvije ranije planirane premijere, a sa dva naslova ćemo tek da izađemo u javnost, jer smo još u pregovorima. Ove godine ćemo svakako raditi na izgradnji i jačanju identiteta kao nacionalnog teatra, a to podrazumijeva niz aktivnosti. Osnovna aktivnost upravo jeste konsolidacija unutar kuće i vraćanje nekih odnosa koji su prosto lošom komunikacijom narušeni. Bilo je dobrih stvari koje je stara uprava radila, to želim isto da naglasim, ali, naravno, bilo je i određenih problema. Moj cilj je da u kratkom roku popravimo odnose unutar kuće i napravimo bolju organizaciju rada koja će doprinijeti boljoj efikasnosti.
NN: Jedan od ciljeva Vam je i decentralizacija kulture, odnosno gostovanje predstava u manjim mjestima Republike Srpske?
GRBIĆ: Ta riječ decentralizacija djeluje kao nešto novo, ali to je zapravo nešto što je već postojalo. Decentralizacija kao i demokratizacija kulture je nešto što se ovdje decenijama unazad radilo i to vrlo planski i mi ćemo prosto vratiti stvari na svoje mjesto. Ono što je novo jeste način komunikacije, vrijeme u kojem danas živimo jeste mnogo brže nego prije, tako da ćemo određene akcije realizovati pod raznim sloganima, kako bi one bile artikulisanije i kako bi se publici u manjim mjestima obraćale direktno. Radni naziv tih akcija je "Narodno pozorište sa narodom" ili "Narodno u narodu", čime ćemo se, nadam se, direktno obratiti narodu i nastojaćemo, gdje god postoje tehničke mogućnosti u Republici Srpskoj, da izvodimo predstave.
NN: Te aktivnosti otvoriće jedan potpuno novi projekat?
GRBIĆ: Da, to je mreža pozorišta u Republici Srpskoj. Ovdje postoje pozorišta koja su u začetku i koja se razvijaju. Imamo inicijativu u Istočnom Sarajevu za osnivanje novog pozorišta i moja i želja mojih kolega je da budemo na usluzi za sve vidove pomoći, da li kroz razmjenu programa ili zajedničke projekte, svejedno.
NN: Narodno pozorište ove godine dobija i filharmoniju. Na koji način će se filharmonija uklopiti u ovu kuću?
GRBIĆ: Kraj je godine bio kada je donesena ta odluka da se filharmonija osnuje kao organizaciona jedinica u okviru pozorišta tako da smo sad u toj fazi pripreme akata za njeno osnivanje i pripreme uslova za prijem ljudi i u pripremi donošenja programskih smjernica. Očekujemo da najkasnije do juna banjalučku publiku možemo obradovati nekim koncertom.
NN: Koliko sam razumio, ljudi iz filharmonije će stalno biti zaposleni u Narodnom pozorištu?
GRBIĆ: Filharmonijski orkestri su ogromni, tako da ćemo mi zasad imati deset do dvanaest zaposlenih članova, a ostale ćemo angažovati po ugovoru. Međutim, to je dobar osnov iz kojeg je potrebno krenuti i koji je potrebno kasnije razvijati. Kasnije, dao Bog da Banjaluka dobije koncertnu dvoranu kakvu zaslužuje.
NN: Kakvi su Vaši dugoročni planovi na čelu NP RS ukoliko iz statusa v.d. postanete direktorica nacionalnog teatra Republike Srpske?
GRBIĆ: Svakako ono što je meni dugoročnije jeste da zajedno sa sedam članova koje sam imenovala kao savjetodavno tijelo direktora, zajednički i kolektivno radim u korist pozorišta, jer je i sama pozorišna umjetnost kolektivna. Očekujem da će mi oni pomoći da ono što ja imam kao smjernice artikulišem na pravi način, a to je da Narodno pozorište zaista vratim narodu i da ovu funkciju opravdam u punom smislu. U Umjetničkom savjetu su profesori Mladen Šukalo i Rade Simović, tri glumca prvaka Željko Stjepanović, Nikolina Friganović i Slađana Zrnić, profesor s Akademije Mladen Đukić i umjetnički direktor, odnosno vršilac dužnosti umjetničkog direktora Aleksandar Stojković.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
