Dino Sarija je mladi bh. glumac iza kojeg je već nekoliko naslovnih uloga u pozorišnim komadima.
Jedna od takvih uloga, a možda i najvažnija u njegovoj dosadašnjoj karijeri, jeste uloga Lava Nikolajeviča Miškina u komadu "Idiot", čija je premijera po istoimenom romanu svjetskog klasika Fjodora Mihajloviča Dostojevskog i u režiji Selme Spahić zakazana u Narodnom pozorištu Sarajevo za 22. februar sa početkom u 19.30 časova.
Pored Spahićeve, na adaptaciji i dramatizaciji teksta radili su Emina Omerović i Benjamin Konjicija, dok je, pored Sarije, u podjeli čak dvadeset glumaca. Više o komadu pred samu premijeru Sarija je govorio za "Nezavisne".
NN: U toku su završne probe sa predstavu "Idiot". Kakva je atmosfera i da li ste optimista će na premijeri biti sve dobro?
SARIJA: Izuzetno sam optimističan, da ne kažem uvjeren da će premijera biti sjajna. U zadnjih dva i pol mjeseca stvorila se divna kohezija i drugarstvo na probama, a to jako pomaže i u ovim finalnim danima pred premijeru koji znaju biti dosta nervozni.
NN: Igrate naslovnu ulogu, Lava Nikolajeviča Miškina. S obzirom na to da je vrijeme radnje pomjereno u 21. vijek, moram da Vas pitam ko je knez Miškin danas?
SARIJA: Miškin je ideja o dobrom i iskrenom čovjeku. Oduvijek se moralnost i dobrota pokušavala monopolizirati od strane ideologija, religija i slično, ali Miškin je antiteza, dokaz da je biti dobar inherentno ljudska odlika i potreba. Ima jedna divna misao u "Idiotu", parafraziram, kako nikad nećemo biti u mogućnosti drugoj osobi prenijeti do kraja šta tačno mislimo, kako će naše misli umrijeti sa nama. Često te procjepe u razumijevanju punimo sumnjom i strahom i valjda smo zato tako nervozni i osjetljivi. Očekujemo od drugih najgore i uvijek se spremamo za zla vremena, umjesto da tu sumnju i strah zamijenimo otvorenošću i empatijom. Nije jednostavno, rizikujete time da vas nazivaju idiotom, da budete povrijeđeni i manipulisani, ali zar je to gore od ove alternative koju preživljavamo? "U nas" je navika reći: "Ti si previše dobar", a šta treba biti i po kojim kriterijima?
NN: Koliko je pitanje dobrote koje je postavljeno u romanu "Idiot" aktuelno u svijetu trep muzike, gasera i projekt menadžera?
SARIJA: Naša predstava, osim što u prikazivanju generacije i njihovog koda ponašanja koristi određene elemente te estetike, svojevrsni je antipod osnovnoj ideji "Idiota". Trep i ovaj balkaton ili kako se već naziva je poslovni model baziran na najprostijoj premisi: sreća jednako je trenutna gratifikacija/novac. Rep je bio nešto drugo, ideja repa bila je slobodarska i revolucijska, ovo sad je čisti profit. Prodavanje magle fukarama.
NN: Pored pitanja dobrote u svijetu kakav jeste, na koje konkretno probleme prstom upire ova predstava?
SARIJA: Govori o generacijskom jazu, o krizi društveno-političke misli, o borbi za ženska i općenito ljudska prava, govori o neoimperijalizmu kojem svjedočimo danas, o krizi porodice itd.
NN: Rediteljka Selma Spahić za ovu predstavu okupila je veoma mladu glumačku ekipu. Da li nakon premijere očekujete i mladu publiku, odnosno mislite li da će Dostojevski zbog ovog komada biti bliži onima koji ne razmišljaju ni o dvadesetom, a kamoli o devetnaestom vijeku?
SARIJA: Iskreno se nadam da hoće. Možda najveći kamen spoticanja, osim kulturološkog, jeste taj jezički koji mlade odbija od, u ovom slučaju, ruskih klasika. Ne govorim ovdje o govornom jeziku, nego o načinu izražavanja likova u samim romanima, obimnosti misli i njene zahtjevnosti. Emina, Benjamin i Selma su napravili nevjerovatnu dramatizaciju, u kojoj su uspjeli jezički približiti Dostojevskog svakome, pritom ne gubeći njegovu misaonost. Osim toga, mislim da je predstava uzbudljiva, dinamična, audio-vizualno impresivna, jezgru čine mladi glumci i glumice u kojima se mladi mogu lakše prepoznati.
NN: Selma Spahić kaže da je Dostojevski "Idiota" pisao o tadašnjoj mladoj generaciji koja ima toliko snage i strasti, a za koju on misli da je bezidejna. Na stranu bezidejnost današnje mlade generacije - šta je sa Vašim kolegama glumcima, koliko su oni angažovani van pozorišta i da li bi po Vama trebalo da budu angažovani van pozorišta? Za Dostojevskog, recimo, znamo da je svojevremeno zbog angažmana bio pred streljačkim strojem i da je u posljednjem trenutku pomilovan.
SARIJA: Čudno je pitanje društvene ili političke odgovornosti umjetnika. Negdje samo bavljenje umjetnošću, ako je iz plemenitih pobuda, već je angažovano. Ne postoji dobro pozorište koje nije angažovano, svaka borba za ljepotu i dobrotu, a protiv mraka je bitna i vrijedna. Možda nekada ne preuzimamo dovoljno odgovornosti, niti se intelektualno uključujemo u dnevnopolitička dešavanja i to je istina, ali nekada odemo u drugu krajnost, pa onda postanemo veći političari od naših profesionalnih političara...
NN: Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo trenutno igrate i u predstavi "Umjetnik u gladovanju". Kakva su iskustva dosadašnjeg igranja ovog komada i koliko je simboličan naziv ovog komada na više aspekata?
SARIJA: "Umjetnik" je umnogome najposebnija predstava koju sam radio, zbog svog jedinstvenog načina kojim komunicira s publikom, a kreće se od stendapa, poezije, brehtovskih songova, ritualnog i teatra pokreta, ali i zbog mlade i talentovane ekipe. Umjetnik je uvijek u gladovanju i uvijek u potrazi za ispunjenjem te praznine, bila ona fiziološka ili filozofska. Ta stalna potraga za odgovorima, ličnim i univerzalnim, polako vam oblikuje um kao u Hamsunovoj knjizi "Glad". Kada je ta glad toliko iskonska i suštinska, onda joj se cijeli život podredi.
NN: Generalno, koliko ste zadovoljni pozorišnom scenom u BiH?
SARIJA: Nažalost, nisam često u prilici gledati predstave van Sarajeva, nekad u Zenici, malo rjeđe u Tuzli. Nažalost, u Banjaluci još nisam imao priliku, ali hoću sigurno. Pozorište u BiH počiva na zaljubljenicima i entuzijastima, na ljudima koji ovo shvataju kao poziv, a ne posao od osam do 16 časova. Pogotovo se divim ljudima u manjim sredinama i sa manjim finansiranjem kako uspijevaju održati pozorište živim. Valjda će doći vrijeme kada nećemo ovisiti o "dobroti stranaca".
NN: Koji su Vam planovi za naredni period što se tiče filmova i serija?
SARIJA: Planovi za period neposredno nakon premijere "Idiota" su mi da odem u neku banju sa ljekovitim blatom, na masaže i odmor, a dalje ćemo vidjeti. Neki projekti su planirani, o drugima pregovaram, ali o tom - potom.
NN: Za kraj, šta za jednog mladog glumca znači živjeti u gradu gdje se održava "Sarajevo film festival" (SFF), koliko mu to konkretno pomaže u poslu?
SARIJA: Ja sam imao tu sreću i privilegiju raditi na SFF-u i kroz taj posao lično se upoznati sa ljudima kao što su Cristi Puiu i Michael Hazanavicius, kojima sam bio asistent na festivalu. Takva jedna platforma daje vam mogućnost networkinga i upoznavanja sa potencijalnim saradnicima i prostor za sopstvenu promociju.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
