BANJALUKA, SARAJEVO - Djela srpskih i hrvatskih pisaca koji žive i rade u BiH, Narodna i univerzitetska biblioteka BiH (NUB BiH) katalogisala je u Kooperativnom onlajn bibliografskom sistemu i servisu (COBISS), kao knjige napisane na bosanskom jeziku.
Književnici i bibliotekari iz RS iznenađeni su ovim činom, jer smatraju da srpski i hrvatski pisci imaju svoj maternji jezik kojim pišu i da je ovakav postupak neprimjeren za zajednički internetski katalog NUB BiH i NUB RS, koji se nalazi u COBISS sistemu BiH.
U NUB BIH ističu kako je njima veoma teško određivati jezik književnika koji svoja djela donose u ovu ustanovu, ako oni sami ne žele da kažu kojim jezikom pišu i čiju književnost stvaraju.
`Nečuveno je da su ljudi u NUB BiH u posljednjih godinu dana, pored toga što na novim karticama stavljaju srpskim i hrvatskim književnicima da pišu na bosanskom jeziku, i stare kartice prepravljaju u bosanski jezik, što je neprimjereno, jer ti pisci pišu svojim jezikom. NUB BiH po ovome što se tamo radi ne može više biti nacionalna, ona je nosilac jedne ideje i jedne politike i to je politika bosanske nacije i bosanskog jezika`, tvrdi Ranko Risojević, književnik i direktor NUB RS.
Do ovakvih grešaka dolazi zbog toga što se lingvisti još nisu odredili po pitanju jezika, smatraju bibliotekari u FBiH.
Enver Kazaz, profesor na Odsjeku za književnost i jezik Filozofskog fakulteta u Sarajevu, na optužbe da se lingvisti nisu odredili o nazivu jezika kojim pišu i govore narodi u BiH, kaže da su to polupismene i neutemeljene izjave bošnjačkih nacionalista.
`Kome nije jasno kojim jezikom pišemo i govorimo, neka pogleda Ustav BiH i tamo će vidjeti da postoje tri jezika bosanski, srpski i hrvatski`, rekao je Kazaz, dodavši da je `čista budalaština što se srpskim piscima pod jezik stavlja bosanski`.
`Pošto nismo dobili precizne smjernice, mi smo za jezik kojim autori pišu označavali ili po mjestu rođenja pisca ili prema državi u kojoj je djelo nastajalo`, kazala je Bedita Islamović iz NUB BiH.
Risojević naglašava da se mnogi književnici iz RS bune na ovakvu katalogizaciju njihovih djela, te da će se boriti da se to ispravi.
`Nekako ćemo se snaći sa savremenicima, ali šta ćemo sa klasicima? U Sarajevu je Petar Kočić katalogizovan pod kod bosanskog jezika, a on je bio glavni protivnik nekadašnjeg vještačkog pravljenja bosanskog jezika`, istakao je Risojević.
`Čak 54 knjige Ive Andrića su podvedene pod bosanski jezik, što je nelogično ako se zna da je on, osim rane poezije, pisao ekavicom`, istakao je Risojević, dodajući da je upoznat sa postojećom listom.
Banjalučki književnik Ranko Pavlović kaže da je on srpski pisac iz BiH jer piše na srpskom jeziku.
`Jezik je jedino sredstvo književnog iskazivanja. Pišem srpskim, a ne bosanskim ili bošnjačkim kako bi to bilo primjerenije nazvati`, kazao je Pavlović, kojem je knjiga `Srž` upisana pod bosanski jezik.
Slična situacija je sa Rankom Preradovićem iz Banjaluke, kojem je `Dnevnik ništenja` iz 1970. godine upisan pod djelo napisano bosanskim jezikom.
`Ta knjiga je napisana ekavicom i ako je takvo djelo zavedeno pod bosanskim jezikom, onda ovdje ništa nije normalno`, istakao je Preradović.
S druge strane, pisci iz FBiH smatraju da pišu na bosanskom jeziku i da su dio bosanske književnosti.
Faruk Šehić kaže da svoja djela stvara na bosanskom jeziku i smatra da `je to isti jezik kao druge tri varijante, srpskog, crnogorskog i hrvatskog jezika i da ga svi savršeno razumiju`.
`Svako od nas ima pravo da jezik kojim piše i govori naziva kako želi`, precizirao je Šehić.
Goran Samardžić, književnik koji živi u Sarajevu, a rođen je u Beogradu, kazao je da piše na bosanskom jeziku, te da svoju književnost, iako je temeljena na njegovim doživljajima iz Beograda naziva bosanskom.
`Moja književnost je bosanska, jer sve ono što sam u Beogradu doživljavao krčkalo se i nastajalo ovdje u Sarajevu`, rekao je Samardžić.
Diskusije
Ranko Risojević je rekao kako su započeli diskusije gdje će navesti sve ove pisce koji se, kazao je, ne mogu i ne smiju više ovako katalogizirati.
`Ako ćemo stvarati zajednički katalog, onda se to ne smije dešavati`, kazao je Risojević.
COBISS
COBISS, koji je oformljen na prostoru bivše Jugoslavije, a članice su mu sve zemlje, izuzev Hrvatske, sastavljena je lista na kojoj su procentualno zastupljena djela bh. pisaca napisana na srpskom, hrvatskom i bosanskom jeziku.