Američki slikar Žan-Mišel Baskijat, koji je kao dvadesetsedmogodišnjak umro 1988. od predoziranja, jednom je priznao da ne zna kako bi objasnio svoja uspješna djela.
"Nikada nisam znao kako da ih opišem, osim možda... Ipak ne, ne znam kako da ih objasnim pošto ih često pravim u različitim stilovima", objasnio je američki umjetnik.
Nekadašnji stvaralac grafita, koji je svojevremeno sarađivao sa Endijem Vorholom, upakivao je svoja djela "salatom" ideja koje su predočavale dešavanja u muzici i modernoj kulturi osamdesetih godina, ali i socijalne komentare o rasizmu i nepravdi.
Da bi se obilježio njegov pedeseti rođendan u galeriji Bejeler fondacije, smještenoj u švajcarskom gradu Bazelu, organizovana je najveća retrospektiva njegovih djela koja je ikada napravljena. Na izložbi je predstavljeno više od 100 djela, koja će po njenom završetku biti prebačena u Pariz.
Mnoga od djela, dopremljena iz privatnih i javnih kolekcija širom svijeta, prepoznatljivog su Baskijatovog potpisa u obliku komičnih figura prikazanih u snažnim bojama.
"Kada se udubite u njih, toliko mnogo znanja i toliko mnogo modernističkih stvari se može vidjeti u njima", objasnio je kurator izložbe u Bazelu Diter Bukhart.
Rođen u Bruklinu 1960 godine, Baskijat je prkosio skromnim društvenim mogućnostima. Njegov otac je bio imigrant sa Haitija, a majku mu je bila iz Portorika. Suprotstavljao se uobičajenim stereotipima odrastanja i početkom osamdesetih godina postao dio njujorške avangardne scene koja je okupljala mnoga poznata imena kao što je Endi Vorhol. U jednom trenutku imao je kratku aferu s Madonom i to u periodu kada je ona počela da gradi karijeru pjevačice.
Njegova prva strast su bili grafiti. Koristio je zidove Bruklina i Menhetna za pravljenje svojih djela, da bi u 19. godini počeo slikati na platnima. Baskijatovi prijatelji su ubrzo shvatili da on ne štedi nijednu površinu za svoja djela. Stvarao je slike na njihovim kaučima, ormarima, pa čak i frižiderima.
Jedan od njegovih prijatelja je bio i reper Fab 5 Fredi.
"Svoje slike je držao na podu i uvijek je hodao preko njih. Bilo je to na neki način veoma kul; postao je poznat u Njujorku po tome", objasnio je Fab 5.
Baskijat, čija su djela prodavana za nekoliko miliona dolara, koristio je olovke i pera veoma nonšalantno.
"Dopuštao je da prelaze preko platna bez ikakvog unaprijed određenog cilja", objasnio je poznati reper.
Rezultat toga je bila živopisna kolekcija slika i kolaža, na kojima su se ponekad nalazili nalijepljenji papiri sa određenim porukama kojim je Baskijat želio izraziti neka svoja mišljenja. Prilično se oslanjao na modernistički stil slikanja kojem je dadovao svoju ličnu, na momente djetinjastu, umjetničku crtu.
Na primjer, jedno od njegovih djela predstavljeno u Bazelu je crtež Kasijusa Kleja, bivšeg bokserskog šampiona poznatijeg kako Muhamed Ali. Druga djela prikazuju njegove omiljene likove iz crtanih filmova, kao što su mačak Feliks i Paja Patak. U jednom od najboljih djela, koje je takođe prikazano u Švajcarskoj, Baskijat je nacrtao figuru koja jaše na kosturu i koja je na neki način predskazala njegovu ranu smrt.
"Počnem sliku i završim je. Ne mislim o umjetnosti dok je stvaram. Pokušavam misliti o životu", rekao je jednom prilikom Baskijat.
Retrospektiva je organizovana u saradnji sa muzejom "Art Modern de la Vij" iz Pariza. Održava se do 5. septembra nakon čega se "seli" u Pariz, gdje će biti prikazivana od 15. oktobra 2010. do 30 januara 2011. godine.