Pozornica

Drama o Mirjani pobrala aplauze

Drama o Mirjani pobrala aplauze
Drama o Mirjani pobrala aplauze
Novak Tanasić

Izvođenjem naturalističke tragikomedije "Drama o Mirjani i ovima oko nje" u Brčkom su u četvrtak uveče počeli 27. susreti pozorišta BiH, jedne od najprestižnijih manifestacija ove vrste na prostoru bivše Jugoslavije.

Radi se o tekstu mladog hrvatskog autora Ivora Martinića, apsolventa dramaturgije na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu, koji je na sceni "Bojan Stupica" u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, uz jezičku adaptaciju, postavila mlada rediteljka Iva Milošević.

Repertoar čini pet selektiranih ostvarenja bh. pozorišne produkcije, nastalih poslije 26. susreta.

"Pored tih standardnih odrednica, ove godine smo estetski koncipirali glavni program s predstavama rađenim na globalizacijskim izazovima dramskog teksta koji se bavi 'malim čovjekom' u vremenu tranzicije i tehnološki diktirane brzine, njegovim neslanažanjem, koje često vodi u gubitak identiteta i besperspektivnost", rekao je selektor i umjetnički direktor Susreta Srđan Vukadinović iz Tuzle.

A upravo tu priču ponudio je anasmbl JDP-a u "Drami o Mirjani i ovima oko nje" koja je prve festivalske večeri potvrdila sve jaču potrebu publike za pozorištem koje govori o stvarnosti, ma koliko ona bila turobna i teška.

Mirjana (Mirjana Karanović) je majka tinejdžerke, kćerka bolesne majke, razvedena je i ima potencijalnog dečka, ali i šefa kome je ljubavnica. Ima život bez života koji prolazi pored nje, dok se ona i "ovi oko nje" u pokušajima pobune samo "koprcaju", svako na svoj način, a potpuno svjesni da "to nije to" i da se ono što je bilo život, stvarni i mogući, neće nikada vratiti. Rediteljsko rješenje po kome glumci na scenu uvijek ulaze i izlaze samo penjući se preko prozora i oluka, dodatno podvlači turobnu tranzicijsku sadašnjost u kojoj nema vrata ni za "tamo ni ovamo" pa u tom obruču mali, a naročito mladi ljudi gube iluzije i osjećaju se promašenim i psihološki izmanipulisanim unutar porodice koja je samo metafora ukupnih društvenih odnosa.

Uz zaista fantastičnu Karanovićevu, koja je svakako prvo ime osmočlanog, vrlo ujednačenog ansambla, odličnom kreacijom tinejdžerke izdvojila se i mlada Jelena Petrović (kćerka Veronika), te Cvijeta Mesić (Ankica) za eksploziju energije prenesene i na publiku kroz aplauz na otvorenoj sceni u trenutku kada kao direktorova žena konačno skupi hrabrost i argumente da ozbiljno uplaši supruga kome se, kroz život, godinama potpuno pokoravala.

"Ova drama je naturalistički ogoljena faktografska priča, a bez obzira na to što znam da nisam heroina za neko delo već samo glumica, u početku mi nije bilo baš svejedno što igram lik s mojim imenom. Ali, brzo sam u sebi prepoznala Mirjanu Ivora Marinića i sve više sam uverena da bih, da ne posedujem talenat koji mi je obezbedio ulogu glumca, bila ta Mirjana jer smo vrlo slične", kazala je Karanovićeva.

Ona je dodala da će, bez obzira na sve tegobe kroz koje i u ovom vremenu tranzicije prolazi, mali čovek, kao i uvek, sigurno opstati.

Brčaci su u bukvalno zatrpanom Domu kulture dugotrajnim aplauzom ispratili ansambl JDP-a, a Susreti su nastavljeni u petak veče Kišovom "Grobnicom za Borisa Davidoviča" koju je u Pozorištu Prijedor režirao Gradimir Gojer.

Praznik kulture

Gradonačelnik Brčkog Dragan Pajić je rekao da su  Susreti pozorišta u ovom gradu svake godine najveći  praznik kulture, a po ocjenama ljudi koji razumiju i žive pozorište, ovo je i jedna od najcjenjenijih manifestacija ovakve vrste u zemljama regiona.

"Akterima svih predstava želim uspješan nastup i ono što je njima, ubijeđen sam, najvažnije - vaši gromki i iskreni aplauzi zato što ste uživali u njihovim kreacijama", rekao je Pajić otvarajući Susrete.

Izložba posvećena piscima

U okviru vrlo kvalitetnog pratećeg programa Susreta, prvi dan je u Umjetničkoj galeriji distrikta otvorena izložba posvećena obilježavanju stotinu godina od rođenja Meše Selimovića i Skendera Kulenovića: "Djela Meše Selimovića na južnoslovenskim pozorištima" i "Tetarska dimenzija djela Skendera Kulenovića".

Autor je Srđan Vukadinović iz Tuzle, a izložbu je otvorio književnik i akademik Dževad Karahasan.

Najčitanije