Duško Mazalica glumac je Dječijeg pozorišta Republike Srpske (DPRS) koji ni u jeku pandemije virusa korona nije gubio vrijeme i volju za rad. Naime, na svom YouTube kanalu svaki drugi dan objavljivao je priče za laku noć namijenjene najmlađim naraštajima i s tom praksom nastavlja i dalje.
Povodom ovih priča, ali i serije "Hotel Balkan", te predstave "Derviš i smrt" na kojima trenutno radi, Mazalica je o novim projektima, starim uspjesima i uopšte o pozorišnom životu govorio za "Nezavisne".
NN: Koliko ste priča do sada objavili i otkud ideja za tako nešto?
MAZALICA: Već duže vrijeme razmišljam o kvalitetnijim YouTube sadržajima, a periodi izolacije su bili bez obaveza, tako da sam jednostavno pustio da se te neke ideje pretvore u realizaciju. Odavno već svom sinu Todoru pričamo priče za laku noć i to je postao jedan kult odrastanja. Zasad u pričama za laku noć imamo poznate priče i one koje su manje poznate, ali nama veoma drage. Priče izlaze svaki drugi dan i ima ih zasad preko 50. Ono što mene posebno raduje je da smo nastavili to da radimo i nakon izolacije i trudimo se da to razvijamo u jedan autentičan YouTube sadržaj. Pretplatite se na kanal tako što ćete na YouTube pretraživaču ukucati Duško Mazalica ili otvorite link plej liste.
NN: Šta mislite kako će period pandemije uticati na rad pozorišnih kuća?
MAZALICA: Pandemija je pogubno uticala na sva pozorišta u svijetu. I ono što je snašlo čitav svijet kao jedna vrsta ekonomske krize pogodiće još više i pozorište. Kako je skoro sve počelo s radom, a pozorišta nisu i ulazi se u period kada pozorišta stagniraju, očekujem da će se to još više odraziti na otežavajuće okolnosti za funkcionisanje pozorišta. Potrebno je još više snage, truda i odricanja kako bi ovaj vid kulturnog stvaralaštva opstao.
NN: Šta mislite o online predstavama?
MAZALICA: Snimiti predstavu je jako teško i to zahtijeva kompleksnu video-produkciju. Kod nas su se puštale predstave koje su arhivski snimci i zbog toga nisu uspjele da prenesu kompletan pozorišni ugođaj. Nadam se da će se snimanju predstava u budućnosti više posvetiti. Neke svjetske pozorišne produkcije koje su imale kvalitetnije snimke uspjele su doći i do publike koja nije ni mogla niti imala priliku da ih vidi.
NN: Predstava "Odisej, san o povratku", u kojoj igrate noseću ulogu, jedna je od onih s kojima je DP RS izašlo na svjetsku scenu. Koliko ste ponosni na ovaj komad?
MAZALICA: Ponosim se tom predstavom i ulogom jer smo ovjenčani i sa dosta nagrada međunarodnog karaktera. Igrajući je na svjetskim festivalima osjetili smo snagu širenja naših pozorišnih kapaciteta na druge kulture i nacije. Ta kulturna razmjena iskustava je istinsko duhovno bogatstvo. Igrali smo u Izmiru (Turska) na otvaranju velikog svjetskog lutkarskog festivala koji traje nekoliko mjeseci i ugošćava oko 40 različitih zemalja. Njima je bila velika čast otvoriti festival jednim grčkim mitom s obzirom na to da je Izmir bio grčka teritorija prije stotinak godina. Igrali smo je u Solunu pred grčkom djecom i mnogo je bolje prihvaćena predstava na svojoj teritoriji nego bilo gdje drugdje, a grčki nastavnici su se žalili što oni nemaju takve predstave za svoju publiku.
NN: Dječije pozorište ove godine slavi 65 godina postojanja, a Vi ste u ovoj kući igrali u preko 50 predstava. Koliko truda i rada stoji iza ovih brojki sa jedne, a koliko zadovoljstva, ljubavi, uspomena, sa druge strane?
MAZALICA: Mnogo truda, odricanja i rada ide s jednom predstavom, a kamoli u 50 koje su odigrane u proteklih 25 godina. Sve to iziskuje ogromnu ljubav i posvećenost. Sada znam da je Dječije pozorište RS moja druga kuća, čijem se svakom uspjehu radujem kao malo dijete. Mi smo i jedna porodica koja je dosta vremena provela zajedno u radu, odricanju, putovanjima pa i svečanostima. Tako se radujem da se ponovo okupimo oko sljedeće premijere i proslave.
NN: Pripadate prvoj generaciji diplomiranih glumaca banjalučke Akademije umjetnosti. U trenutku kada ste Vi počinjali bilo je manje pozorišta u Banjaluci nego danas, a čini se da danas ima više glumaca bez posla. Kako objašnjavate ovaj fenomen i da li mislite da je danas, što se tiče Vaše profesije, usklađeno školovanje s tržištem rada?
MAZALICA: Prije svega raspadom Jugoslavije dosta nam se rasparčalo i tržište. Dobili smo više glavnih gradova od kojih se očekuje mnogo više u svakoj sferi života. Tako je i Banjaluka 1998. godine dobila Akademiju umjetnosti koja je iznjedrila dosta profesionalnih umjetnika. Kvalitet umjetničkog i kulturnog života se znatno poboljšao u kadrovskom smislu, ali ekonomski prilivi i umjetnička produkcija to nisu adekvatno i paralelno pratili. Glavni razlog je vrijeme u kojem živimo, koje zahtijeva za sve sfere društva ekonomsku održivost i stabilno tržište. A glavni problem naše ekonomije je to veoma malo tržište. Mi glumci dosta zavisimo od pozorišne i filmsko-televizijske produkcije, koja teško može biti velika da se održi na našem malom tržištu. I onda se dešava da manji broj umjetnika radi, a veći se snalazi kako zna i umije. Upravo se u ovoj posljednjoj riječi prethodne rečenice mogu roditi veliki umjetnici i zato mi je užasno teško da povezujemo umjetnost s ekonomijom, ali današnji kapitalistički sistemi to isključivo zahtijevaju. I upravo je to glavni problem kulture nacije gdje su te duhovno umjetničke kategorije društva stavljene u stranu i na posljednje mjesto. A treba da idu ispred svih.
NN: Trenutno učestvujete u snimanju serije "Hotel Balkan"...
MAZALICA: "Hotel Balkan" je veoma interesantan projekat, prije svega zahtjevan, uključuje dosta mladih i perspektivnih filmsko-televizijskih radnika pa i glumaca. Scenografija, kostim, kvalitet slike i režija su na vrhunskom nivou. Radi se u jednom veoma impresivno opremljenom studiju produkcije "Bosonoga". Ova serija je jedan veliki projekat koji ima za cilj da osvoji veće tržište. To neće biti samo telenovela koja ima mnogo epizoda, već ima ambicije da unese zanimljiviji i autorski pečat reditelja Saše Hajdukovića i Saše Karanovića. To je priča po ideji Nikole Pejakovića, a koju je raspisao Nebojša Romčević o jednom hotelu u Banjaluci koji je nekada postojao na prostoru današnjeg Banskog dvora, njihovim vlasnicima, sa dosta intriga i provlači se kroz različita vremena.
NN: U podjeli ste i za predstavu "Derviš i smrt" Narodnog pozorišta RS...
MAZALICA: Rad na predstavi "Derviš i smrt" je prekinut zbog stanja povodom virusa korona. Cijela ekipa predstave je bila u naponu snaga, iščekivali smo premijeru 2. aprila i morali smo je odgoditi. Ovih dana smo nastavili rad na predstavi i premijera će biti 2. septembra na Kastelu. Atmosfera tokom rada je na visokom nivou, a produkcija veoma zahtjevna. Glavne uloge su podijeljene jednoj sjajnoj generaciji glumaca NP RS. Odlično sarađujemo. Meni je posebno drago što u predstavi učestvuje i konj, jedan bijeli iskusni pastuv sa Čokorskih polja Cezar. Pored njega učestvuje i jastreb Milica. Vjerujem da će premijera biti jedan veliki i značajan kulturni događaj za cijeli region.