Većina pozorišta u Bosni i Hercegovini se trudi da u svom repertoaru ima šarolik spektar predstava i da kombinuje klasične i savremene komade.
U pozorišnim kućama govore da prednost žele dati domaćim piscima, međutim, kažu, njih nema dovoljno. Zbog teške finansijske situacije u kojoj se nalaze ove institucije često imaju ograničen izbor komada, a rijetko koje se odluče da eksperimentišu i ispipaju puls građana nekom kontroverznom temom.
U Narodnom pozorištu RS (NP RS) u Banjaluci se teško odlučuju na dokumentaristički ili politički teatar, dok prednost daju provjerenim bardovima srpske drame - Branislavu Nušiću, Jovanu Steriji Popoviću, Dušanu Kovačeviću i Ljubomiru Simoviću, kao i svjetskim klasicima. Ističu da su od ove godine u prvom planu pisci s ovih prostora, kojima će na predstojećem "Teatarfestu" biti uručene najmanje četiri nagrade.
"Rad NP RS se bazira prvenstveno na domaćoj i svjetskoj klasici, ali se radi i savremena drama. Baziramo se i na praizvedbu. To je nešto za šta smatramo da je potrebno i da što više ponudimo, bolje je za publiku. U novoj sezoni ćemo imati i više pravaca, uključujući fizički teatar i mjuzikl. Sve zavisi od finansija. U ovoj sezoni imamo osam premijera, u sljedećoj možda manje, dok za sada nemamo afiniteta prema dokumentarističkom teatru", rekao je Željko Stjepanović, umjetnički direktor Narodnog pozorišta RS.
Zbog teške finansijske situacije u kojoj se nalaze, ovdašnje pozorišne kuće često imaju ograničen izbor komada i rijetko se odluče da eksperimentišu
Što se tiče režisera, ova godina je bila prekretnica jer je NP RS dalo šansu mladim snagama da se iskažu na Maloj sceni, dok je situacija na Velikoj sceni takva da se radi sa režiserom koji je slobodan u datom trenutku.
"Neko ostavi i dobar utisak, kao Ana Đorđević, koja je režirala 'Radničku hroniku' i pobrala nagrade, i logično je da njoj damo drugu šansu", dodao je Stjepanović.
Po njegovim riječima, odnos između domaćih i stranih pisaca je obično pola - pola, međutim u NP RS je malo komada koji se igraju po tekstovima mladih dramaturga i pisaca.
"Radionica za mlade dramaturge počinje na ovogodišnjem 'Teatarfestu' i trajaće godinu dana, tako da u prvi plan stavljamo pisce", rekao je on.
U Sarajevu je veliki hit bila predstava "Žaba", izvođena u "Kamernom teatru 55", koja je pobrala pohvale i publike i kritike, a pojavom Olivera Frljića i Selme Spahić dosta se radi i na trenutno jako popularnom dokumentarističkom teatru.
U Narodnom pozorištu Sarajevo ova sezona je otvorena Nušićevom "Ožalošćenom porodicom", a nedavno je Dino Mustafić režirao predstavu po tekstu "Kad bi ovo bio film" Almira Imširevića.
"U jednoj sezoni ako imamo tri do četiri premijere to je dobro. Gleda se da se radi i klasična literatura i savremeni tekst, mada je u posljednje vrijeme slučaj da se ovo drugo više radi. Repertoar zavisi od mnogo stvari - finansija, ansambla i glumaca. Kad se dogovori sa kojim će se režiserom raditi, onda se izabere i tekst i prilagođavamo se jedni drugima. Sve se svodi na prilagođavanje okolnostima", rekao je Ermin Sijamija, direktor drame u Narodnom pozorištu Sarajevo.
Narodno pozorište iz Sarajeva je jedino u BiH u kojem je u toku sezone moguće pogledati balet i operu. Izuzetak je bila ova sezona, kada je i u Banjaluci izvedena opera o Safikadi.
"Opera i balet zahtijevaju i novac i ansambl, a Narodno pozorište u Sarajevu nema ni svoj orkestar, već opere i balete svira Sarajevska filharmonija", dodao je Sijamija.
I on smatra da u BiH nedostaje više domaćih dramskih tekstova i pisaca, te vjeruje da, kada bi ih bilo više, da bi našli svoje mjesto i na daskama koje život znače.
Na repertoaru Narodnog pozorišta iz Tuzle se mogu naći klasični komadi: od "Gospođe ministarke" Branislava Nušića, "Tri sestre" A.P. Čehova, pa do "Helverove noći" Ingmara Vilkista i predstave "Let iznad kukavičjeg gnijezda" Kena Kesija. Čak se mogu naći komadi i za mlađu publiku, poput "Čarobnjaka iz Oza".
"Imamo plan i program, a umjetnički savjet bira komade koji će biti na repertoaru. Trudimo se da imamo uvijek šarolik program, a to prvenstveno zavisi od finansijskih sredstava. Takođe se trudimo da budu zastupljeni svi žanrovi, kao i klasika i domaći i strani pisci. Ove sezone smo imali hrvatskog, srpskog i bošnjačkog pisca. Trudimo se da pratimo moderne tokove", rekao je Midhat Kušljugić, umjetnički direktor Narodnog pozorišta u Tuzli.
On je dodao da režisera biraju u zavisnosti od koncepta predstave jer, kako kaže, nekom više leži komedija, a nekom drama. Za sada u pozorištu imaju 17 "živih" predstava koje mogu da izvedu, a po potrebi vraćaju i neke koje su ugašene poput "Hamleta u selu Mrduša Donja".
Ističu da prednost žele dati domaćim piscima, ali da njih nema dovoljno
Za razliku od nacionalnih teatara, Gradsko pozorište "Jazavac" iz Banjaluke na svom repertoaru isključivo ima adaptacije modernih dramskih tekstova i pisaca. Za njih je u BiH rijetko ko čuo, međutim oni privlače pažnju javnosti, prvenstveno mlađu populaciju. Tako su na repertoaru "Jazavca" dvije predstave po tekstu američkog pisca Nila Labjuta, i to "Oblik stvari" i "Fatamorgana", dok su vrlo posjećene i predstave "Mr. Bin", kao i "Gavrilo" i "Pacijent doktora Frojda".
"GP 'Jazavac' najčešće bira savremene tekstove, pisce i teme koje su bliske savremenom čovjeku. Zbog finansija nekad moramo birati tekstove u kojima igra manje glumaca. Vodimo se klauzulom da reditelj ne mora biti profesionalni reditelj, međutim sa predstavom 'Fatamorgana' se desila čudna situacija da od banjalučkih akademaca niko nije htio da režira tu predstavu", rekao je Dejan Zorić iz Gradskog pozorišta "Jazavac".
Očigledno je da se pozorišta u BiH trude da idu u korak sa najvećim pozorištima u regiji i da zadovolje ukuse publike. Nekima to više polazi za rukom, ali je činjenica da bh. pozorišna publika i dalje odlazi da gleda komediju, dramu, mjuzikl i druge žanrove na daskama koje život znače i barem za vrijeme trajanja nekog komada zaboravi na svakodnevne brige.