SP Qatar 2022.

Pozornica

"Hasanaginice" na sceni "Stolaboratorija" NPS: "Brutalno iskrena predstava"

"Hasanaginice" na sceni "Stolaboratorija" NPS: "Brutalno iskrena predstava"
Foto: Narodno pozorište Sarajevo | "Hasanaginice" na sceni "Stolaboratorija" NPS: "Brutalno iskrena predstava"

SARAJEVO - Autorski projekt Danila Marunovića "Hasanaginice", čiji tekst i dramatizaciju potpisuje Ksenija Popović, biće premijerno izveden na maloj sceni "Stolaboratorija" u Stolariji Narodnog pozorišta Sarajevo (NPS) sutra s početkom u 19.30, a prva repriza je dan poslije u istom terminu.

U predstavi igraju Mak Čengić, Belma Salkunić, Sanela Krsmanović Bistrivoda, Nerman Mahmutović, Mona Muratović, Ermin Sijamija, Jasna Diklić, Mediha Musliović i Milan Pavlović. Za scenografiju je bila zadužena Marijela Hašimbegović, a za kostime Vanja Ciraj Džudža. Muziku potpisuje Ivan Marović, asistentkinja dramaturgije i režije je Džejna Hodžić, a inspicijentkinja Irma Fetić.

Foto: Narodno pozorište Sarajevo
Foto: Narodno pozorište Sarajevo

Ksenija Popović uoči premijere kaže da ovo nije "Hasanaginica", nego traganje za odgovorom na pitanje ko su današnje Hasanaginice.

"Možda nijesmo uplakane žene koje 'b'jelim licem u zemlju udaraju' zbog prepuklog srca, ali to ne znači da se 's dušom ne rastavljamo'. Malo manje trpimo, mnogo manje ćutimo, izborile smo se za novu slobodu i novi poredak i sada pokušavamo da se u njemu snađemo. Živimo, čini mi se, svojevrsni feministički paradoks jer nas često optužuju da smo pošle predaleko, a istovremeno vidimo da cilj nijesmo dostigle. Ili smo ga možda nekako zaobišle?", kaže Ksenija Popović.

Foto: Narodno pozorište Sarajevo
Foto: Narodno pozorište Sarajevo

U takvom vremenu, dodaje književnica, nastaje ova priča.

"Emir je mladi, daroviti reditelj koji pažljivo gradi imidž nadobudnog, umjetnički orijentisanog alfa mužjaka, jer u svojoj mladosti vjeruje da to tako treba. Dolazi u ansambl Narodnog pozorišta da postavi savremenu verziju 'Hasanaginice' i od prvog trenutka nailazi na otpor jer u epohi 'Me too' pokreta žene više nemaju želudac za takve autoritete, dok muškarci djeluju rasijano i umorno od svega. Kroz preplitanje teatra u teatru i privatnih života njegovih aktera, komad preispituje granice današnjih odnosa među polovima i tačke spajanja i mimoilaženja između ženine privrženosti muškarcu i potomstvu i težnje ka ličnoj sreći i ostvarenju", otkriva Popovićeva.

Foto: Narodno pozorište Sarajevo
Foto: Narodno pozorište Sarajevo

Komad, kako kaže dalje, postavlja pitanje šta se dešava kada tu tačku pomjerimo i imamo li pravo da odbijemo našu dužnost, kao Hasanaginica koja od stida nije pošla na ratište da obiđe ranjenog muža.

"U ovom komadu svaka Hasanaginica donosi svoju kontroverznu odluku u odnosu na tradicionalni poredak. Na gledaocu će biti da prosudi da li život treba zbog toga da je kazni ili nagradi - ili možda pomalo i jedno i drugo", jasna je Popovićeva.

Reditelj Danilo Marunović ističe da je predstava "Hasanaginice" brutalno iskrena predstava.

"Svi ti likovi i svi ti zapleti, svaki sukob i svaka kap ljudskosti iscijeđeni su iz iskustva nas samih, članova ekipe koja je stvorila djelo. Dok smo u teatarskoj strasti, u toku dramatičnog procesa, tragali za budućom predstavom, najednom smo razumjeli da je sami već živimo, ne samo kod kuće - privatno, već baš na probama. I tako: jedna pozorišna grupa, koja ostavlja dušu na tim probama, nauštrb porodične, bračne ili neke druge harmonije, ispričala je priču o braku, u formi omaža fenomenu kojeg znamo pod brendom 'Hasanaginica'. Jedna harizmatična ženska subverzija čiji eho se, evo, i dalje prolama kroz vijekove u ultrapatrijarhalnoj kulturi", ističe Marunović.

Foto: Narodno pozorište Sarajevo
Foto: Narodno pozorište Sarajevo

Reditelj se pita je li monopol feminizma poražen kao dominantna forma u borbi za prava žena, da li je, kao politička platforma, možda u sukobu sa ženskom prirodom te kakav je status ženskih sloboda u vremenu "Mee to" pokreta.

"Ako je spektakl srednje ime te borbe, da li tabloidni, estradizovani moral čini manje relevantnim cijeli taj pokret? Da li je podivljali liberalizam u svojoj političkoj inerciji udaljio suštinsku potrebu ženskog bića od 'krstaškog rata' u ime njene slobode? Šta je jedna žena naspram ideologije koja se bori u njeno ime? Da li je baš ljudskopravski ženski aktivizam zapostavio ultimativnu suštinu slobode - ženske i svačije - individualnosti? Da li je muškarac, dizajniran po mjerama feminizma, ženi uopšte privlačan? Da li je previše kontroverzno čak i zapitati se da li muškarac i žena svoju hemiju, harmoniju i privlačnost prirodno grade na nejednakosti?", zapitao se reditelj.

Foto: Narodno pozorište Sarajevo
Foto: Narodno pozorište Sarajevo

Marunović se, s druge strane, pita i da li nam budućnost donosi tip muškarca koji izgleda poput bradatog drvosječe, a koji će i sam pored svoje žene dojiti.

"Šta god da nam kulture budućnosti budu donosile, jedno je sigurno - mjeru ženske nejednakosti ćemo pamtiti po primjerima njene subverzije kao reakcije… Baš kao što vijekovima pamtimo onu Hasanaginičinu", zaključuje Marunović.

 

 

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije