BANJALUKA - Najveći problemi izdavaštva u BiH tiču se nedostatka finansijskih sredstava, složni su svi izdavači. Bez jasno izdefinisane kulturne politike, tvrde, izdavaštvo funkcioniše stihijski i po principu "kako se ko snađe".
U FBiH je situacija nešto bolja, jer se za izdavaštvo izdvajaju veća sredstva. Ove godine Fondacija za izdavaštvo FBiH izdvojila je oko 1.500.000 KM, dok je izdavačka djelatnost sa kulturnim manifestacijama u RS dobila 100.000 KM. Ukupni iznos koji Vlada FBiH preko Ministarstva za kulturu i sport izdvaja za kulturu od značaja je 3.500.000 KM, dok je u RS taj iznos znatno niži i iznosi 600.000 KM.
`Situacija u oblasti izdavaštva u RS najgora je u regionu i očigledno je da je u ovom bh. entitetu kultura 'zadnja rupa na svirali'. Glavni problemi su nedostatak sredstava i neshvatanje problema izdavaštva od strane ministara, njihovih zamjenika i opštinara. Oni ne shvataju kako jedan narod treba da usmjeri 80 odsto sredstava u kulturu da bi izdavaštvo moglo da živi`, rekao je Milan Stijak, vlasnik izdavačke kuće `Art print` iz Banjaluke.
Samir Fazlić, direktor izdavačke kuće `Zoro` iz Sarajeva, zadovoljan je Fondacijom za izdavaštvo FBiH, ali problemom smatra nefunkcionisanje izdavaštva na državnom nivou. Za razliku od većine izdavača, podržava PDV na knjigu.
`Ja jesam za PDV, mislim da on može ustrojiti sistem. Ali sam očekivao da će država odmah iznaći načine da podrži izdavaštvo. Znači, nije sporan PDV, nego što se taj novac ne vraća knjizi`, kazao je Fazlić dodajući da bi bilo dobro da se knjige iz FBiH nalaze u bibliotekama RS i obratno.
Smatra da je jedan od problema nedostatak ljudi koji se kulturom bave na nivou države i da je to velika šteta, jer BiH ima dosta odličnih autora.
`Najveći problem je što država ne ispunjava ni jedan od uslova koji su zacrtani zakonom`, ističe Nenad Novaković iz banjalučke izdavačke kuće `Besjeda`.
Kao velike probleme u izdavačkoj djelatnosti Novaković doživljava i nedostatak otkupa knjiga, nefinansiranje projekata izdavača, odsustvo osmišljenih akcija i manifestacija koje bi pratile izdavaštvo, needukaciju novih mladih čitalaca i nedostatak pomoći i stimulacije talentovanim mladim autorima.
`Također, nema ni zakona o autorskim pravima i ona se ne poštuju. U ovakvom sistemu autor je treća liga, a izdavač osma, jer je sve kako ne treba. Knjiga je oporezovana jednako kao zlato, nafta i alkohol. Mi smo jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja ima takav način oporezivanja knjige`, zaključio je Novaković.
`Malo tržište, još manja kupovna moć stanovništva, nepostojanje adekvatne knjižarske mreže i neuređeni odnosi u trgovanju knjigom pa se knjižari najčešće ponašaju ucjenjivački i neprofesionalno, nametnuli su isključivo komisioni način prijema knjige koji ih ne obavezuje ni na šta`, zaključio je Almir Zalihić iz sarajevske izdavačke kuće `Zalihica`.