U sklopu "Mostarskog proljeća 2011" u ponedjeljak naveče u prepunoj dvorani Hrvatskog doma "Herceg Stjepan Kosača" u Mostaru izvedena je predstava "Gospoda Glembajevi" beogradskog "Ateljea 212", koja je rađena po istoimenoj drami hrvatskog književnika Miroslava Krleže.
Predstavu je režirao srbijanski reditelj Jagoš Marković. Sjajnu glumačku ekipu ovog izvanrednog pozorišnog projekta čine glumac iz Slovenije Boris Kavaca u ulozi Ignjata Glembaja, Anica Dobra kao baronica Kasteli, Nikola Ristanovski koji igra Leona Glembaja, Jelena Đokić kao sestra Angelika, Vlastimir - Đuza Stojiljković u ulozi Fabricija, Tanasije Uzunović kao doktor Altman, Branislav Trifunović u ulozi Pube Fabricija, Svetozar Cvetković kao Alojzije Cilberbrant i drugi.
"Gospoda Glembajevi" su psihološka drama objedinjena u tri čina, koju je napisao Miroslav Krleža, hrvatski pisac, književnik i enciklopedist, rođen u Zagrebu 1893. godine. Smatra se jednim od najvećih hrvatskih književnika 20. vijeka.
"Gospoda Glembajevi" jedno je od najpoznatijih i najizvođenijih Krležinih dramskih djela, u kojem se pisac nemilosrdno obračunava s lažnim sjajem, bogatstvom i svim opsjenama koje donosi novac i uspon u društvu.
Komad govori o propasti bogate građanske porodice, koja je svoju moć i svoje bogatstvo zasnovala i izgradila na prevarama, zločinima i na pljački. Događa se jedne ljetnje noći, a središnji fatalni dramski sukob odvija se između oca Ignjata Glembaja, moćnog "tajkuna", i njegovog sina Leona, slabog, "dekadentnog" umjetnika, koji se, poslije jedanaest godina lutanja po evropskim gradovima zbog majčine smrti i očeve ženidbe barunicom Kasteli, vraća u svoj dom, razotkrivajući svijet prepun intriga, laži, licemjerja, špijuniranja i nikada neotkrivenih zločina. Ali, zlo je toliko snažno da može da se proširi kroz generacije, pa čak i da žrtve pretvori u dželate…
"Gospoda Glembajevi" zajedno sa dramama "U agoniji" i "Leda" objedinjuju ciklus pod nazivom "Glembajevski ciklus". Radnja drame dešava se u Zagrebu, u kratkom vremenskom intervalu od svega nekoliko sati, tokom ljeta 1914. godine. Tema drame je propast jedne ugledne visokostojeće porodice po imenu Glembaj. Kroz čitavu dramu indirektno se opisuje unutrašnji nemir svakog lika. Putem njihove interakcije jasno se pokazuju ljudske mane i oportunizam, te interes, podvale i ljubavne igre koje su nerijetko tema mnogih književnih djela vezanih uz aristokratiju. Ova najpoznatija drama smatra se danas klasičnim djelom hrvatske književnosti, sa nizom opisa hrvatskog kolektivnog mentalnog sklopa toga doba, opisuje dekadentnost tog starog aristokratskog kova, ali uvodi i niz realističkih psiholoških elemenata.
Krleža
Miroslav Krleža je rođen u građanskoj porodici niže-srednjeg socijalnog staleža. Pohađao je vojnu kadetsku školu u Pečuhu, te neposredno uoči Prvog svjetskog rata, u doba Balkanskih ratova, pod uticajem jugoslovenske integralističke ideologije pobjegao je u Srbiju. Godine 1913. prekinuo je vojni studij u peštanskoj Ludovicejskoj akademiji.
Krleža je ostvario veliki opus, po različitim brojanjima, njegova sabrana djela obuhvataju između 50 i 80 svezaka, koji pokriva kako središnje književnoumjetničke žanrove, tako i atipične ili marginalne zapise.
Neka od najznačajnijih njegovih djela su ''Pan'', ''Tri simfonije'', ''Balade Petrice Kerempuha'', ''Povratak Filipa Latinovića'', ''Gospoda Glembajevi'', ''Zastave''.
Umro je u Zagrebu 29. decembra 1981. godine.